Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je da deblokada Ustavnog suda, koji već sjutra ostaje bez kvoruma, nije prioritet većine političkih aktera što, prema njegovim riječima, potvrđuje intencija da se glasanje za izbor četvoro sudija prebaci na jesenje redovno zasijedanje, iako je bilo prostora da se to završi u septembru.

Ustavni odbor Skupštine juče je usvojio izvještaj komisije koja je utvrdila da svi od 19 prijavljenih kandidata ispunjavaju konkursom propisane uslove za izbor četvoro sudija Ustavnog suda, a na prijedlog predsjednice Odbora Simonide Kordić iz DF-a utvrđeno je da se konsultativno saslušanje kandidata već od sjutra odvija tako što će dnevno biti ispitivana dva kandidata. Tim tempom, ispitivanje će trajati osam ili devet dana.

Predstavnici DPS-a u Odboru smatrali su da je bilo opravdano ubrzati proceduru i saslušavanje, s obzirom da je 13 od 19 kandidtata već bilo prijavljeno na dosadašnje konkurse, ali se ostalo na dinamici kao prilikom julskog rada koji je, podsjetimo, tada rezultirao time da nijedan od 18 kandidata na tri konkursa nije dobio potrebnih sedam od 13 glasova članova Ustavnog odbora što je uslov da se o njemu izjašnjava na plenumu.

Zamjena teza

U prilog ubrzavanju rada Odbora, kao i ukupnog procesa izbora sudija Ustavnog suda, poslanik LP Andrija Popović imao je ideju da se zakaže vanredna sjednica Skupštine sa tom tačkom dnevnog reda, za kraj mjeseca, a da se time ostavi prostor Ustavnom odboru da do tada završi konsultativno saslušanje kandidata.

Predsjednica Odbora Kordić kazala je da je ovdje ključno da postoji politički konsenzus i da ubrzanje neće dati rezultat ako se ne riješi to prethodno pitanje.

Da je bilo političke volje, pitanje izbora makar jednog sudije Ustavnog suda moglo je biti riješeno još u julu, ocijenio je Živković, navodeći da danas ne bismo došli u situaciju da nam institucije ne funkcionišu.

Poslanica pokreta Ura Suada Zoronjić kazala je da u julu nije bilo političke volje i konsenzusa da dođe do dogovora i izbora sudija.

Za to su, kako je kazala, svi podjednako odgovorni.

– Ne može se amnestirati niko, Odbor broji 13 članova. Ne može biti jedna partija, jedan politički subjekt biti odgovoran – kazala je Zoronjić i pozvala na ozbiljnost i potrebu da se kompletira sastav Ustavnog suda.

Živković je odgovorio da je neprihvatljiva takva zamjena teza i prebacivanje odgovornosti na 81 poslanika.

– I politički subjekti i pojedinci koji predstavljaju te subjekte koji nijesu glasali u julu ni za jednog od kandidata odgovorni su što je sud u blokadi – kazao je Živković, aludirajući na činjenicu da je Ura, odnosno Zoronjić ostala uzdržana prilikom izjašnjavanja o 18 kandidata.

On smatra da očito ni sada nije bio interes da se sve završi u septembru.

– Cilj je da se ovo prolongira što duže. Da radimo narednih 15 dana. Što ćemo ako ne budemo imali mandatara do 19. septembra? Koja je sljedeća procedura koja se mora sprovesti da bi skratili mandat parlamentu u tom slučaju. Znači, cilj je blokada sistema – rekao je Živković.

Ustavnu sud od danas bez kvoruma

Bez jasne spremnosti političkih partija da ne opstruiraju izbor sudija Ustavnog suda, Crna Gora od danas, kada zbog sticanja uslova za penziju ističe mandat sudiji Miodragu Iličkoviću, ostaje bez suda koji može da meritorno odlučuje u slučaju izbornih prigovora. Drugim riječima, bez Ustavnog suda nema ko da riješi izborne nesporazume. Iličković je jedan od četvoro sudija koji trenutno održavaju kvorum ove institucije, koja bi trebalo da ima sedam sudija.

Krajem jula propuštena je mogućnost da se, kako je načelno bilo dogovoreno, izabere makar jedan sudija, kako bi u susret oktobarskim izborima Crna Gora imala Ustavni sud koji ima kvorum za odlučivanje u slučaju izbornih žalbi.

Tada nijedan od kandidata prijavljenih na tri konkursa nije dobio na Ustavnom odboru nijedan glas od Građanskog pokreta Ura, što je bio razlog što su tu partiju, na čijem je čelu Dritan Abazović, otvoreno prozivale Demokrate zbog opstrukcije izbora nosilaca sudske funkcije kao jedne od stavki od značaja za evaluaciju pregovaračkog procesa i prioriteta u agendi evropskih integracija. Uporedo, Demokratski front nije učestvovao u glasanju jer su podršku uslovljavali, između ostalog, prethodnim potpisivanjem Temeljnog ugovora.

Da bi Ustavni sud postao funkcionalan, postojala je opcija da resorni odbor do 15. septembra završi konsultativno saslušanje kandidata čija prijava bude verifikovana, kako bi izbor sudija bio eventualno završen na vanrednoj sjednici, koja se može zakazati do posljednjeg dana septembra. Sjednica mora biti zakazana najmanje 15 dana prije 30.

septembra koji je, prema Poslovniku Skupštine, zadnji dan predviđen za održavanje vanredne sjednice.

Mimo toga ostaje opcija da se o izboru sudija, ukoliko se dogovori podrška, glasa na redovnom zasijedanju. U svakom slučaju, za izbor sudija potrebna je dvotrećinska podrška na plenumu. Ukoliko izostane, u roku ne kraćem od mjesec nakon toga, uslijedilo bi „popravno“ glasanje i izbor kandidata uz tropetinsku podršku ukupnog broja poslanika.

Ustavni sud od početka godine radi u sastavu od četiri člana iako, po zakonu, ima sedam. Predsjednik je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Miodrag Iličković, koji tokom ovog mjeseca odlazi u penziju. Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.

Time se dolazi u situaciju da, nakon prestanka funkcije sudiji Iličkoviću, Ustavni sud Crne Gore od sredine septembra neće biti funkcionalan.

Za četiri sudije 19 kandidata

Može li Crna Gora kompletirati Ustavni sud prije lokalnih izbora zakazanih za 23. oktobar zavisiće ne samo od Ustavnog odbora, već od političkog dogovora da se postigne konsenzus o dvotrećinskoj podršci.

Na javni poziv za izbor sudija Ustavnog suda prijavili su se: Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Milan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder, Jelena Ružičić, Gorica Fatić i Edis Hadžić.