Centralna banka nema ovlašćenja da provjerava materijalnu ispravnost izvršnih rješenja o blokadama računa koje dobija od izvršitelja, već samo nakon formalne provjere datuma, brojeva računa, pečata,.. sprovodi naloženu blokadu računa, saopšteno je “Vijestima” iz Centralne banke, navodeći da je za proširenje njihovih nadležnosti potrebna izmjena zakona.

“Vijesti” su vrhovnu monetarnu vlast pitale da li ima mogućnosti kontrole i provjere zahtjeva za blokadom računa koje dobija od izvršitelja, ili blokade mora da sprovodi po automatizmu, povodom slučaja izvršitelja Vladana Bataka kome je potvrđena optužnica između ostalog i zbog toga što je izmišljao presude u korist svojih klijenata, slao naloge za blokade računa po kojima je postupala Centralna banka.

Na osnovu više izmišljenih presuda Batak je Centralnoj banci slao više zahtjeva, a Centralna banka je na osnovu njih blokirala više puta račun Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i na taj način mu s računa skinula preko 200 hiljada eura.

Prevara je otkrivena u Fondu PIO, kada im je stigla prinudna naplata s istim brojem presude po kojem je ona jednom već bila naplaćena, a zatim su provjeravali prinudne naplate koje su stizale od istog izvršitelja.

“CBCG nije ovlašćena da vrši kontrolu materijalne ispravnosti izvršnih ili vjerodostojnih isprava na osnovu kojih se donose osnove za prinudnu naplatu, već je za to odgovoran donosilac, u konkretnom slučaju postupajući javni izvršitelj. CBCG, kao institucija nadležna za prinudnu naplatu, ima zakonsku obavezu i ovlašćenje da sprovodi postupak prinudne naplate sa svih transakcionih računa izvršnog dužnika prema vremenu prijema tog osnova za prinudnu naplatu. Direkcija za prinudnu naplatu CBCG je u obavezi da izvrši kontrolu formalne ispravnosti osnova za prinudnu naplatu, odnosno da provjeri da li osnov sadrži sve potrebne elemente (iznose, datum, brojeve računa, potpise, pečat, itd.). Ukoliko se utvrdi da je osnov formalno ispravan CBCG mora bez odlaganja da postupi po njemu i sprovede postupak prinudne naplate sa računa izvršnog dužnika”, kazala je “Vijestima” direktorica Direkcije za prinudnu naplatu u Sektoru za platni promet CBCG Suzana Pantović.

Ministarstvo pravde je u novembru prošle godine Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podnijelo krivičnu prijavu protiv ovog izvršitelja zbog sumnje da je zloupotrebom službenog položaja, pribavio imovinsku korist i nanio značajnu materijalnu štetu državnoj kasi i Fondu PIO.

Komora izvršitelja i Ministarstvo pravde na potezu

Na pitanje da li ​ovaj slučaj može dovesti do uvođenja nekih oblika zaštite i kontrole kako bi se ove situacije spriječile ubuduće, iz Centralne banke navode da bi za proširenje njihove nadležnosti u vezi s kontrolom naloga za prinudnu naplatu trebalo promijeniti zakon, i da je to već nadležnost Komore javnih izvršitelja i Ministarstva pravde.

“U vezi s mogućnosti dodatnih kontrola i provjera ispravnosti odnosno validnosti izvršnih ili vjerodostojnih isprava, kao i mogućnosti sprečavanja mogućih zloupotreba, potrebno je obratiti se donosiocima osnova za prinudnu naplatu – postupajućim javnim izvršiteljima koji donose rješenja o izvršenju i dostavljaju ih CBCG na sprovođenje. Shodno navedenom, upućujemo Vas da se u vezi s ovim pitanjem obratite Komori javnih izvršitelja i Ministarstvu pravde kao organima nadležnim za oblast izvršenja”, naveli su u odgovorima iz Centralne banke.

Komora je nadležna za kontrolu javnih izvršitelja i oni su već isključili Bataka na njegov zahtjev, dok je Ministarstvo pravde nadležno za kontrolu sprovođenja ovog zakona.