Vlada godinama ne uplaćuje Crvenom krstu (CK) novac od dijela prihoda od igara na sreću, iako je na to obavezna Zakonom o Crvenom krstu koji se primjenjuje od 2006. godine, saopštili su “Vijestima” iz te humanitarne institucije.

CK je zbog toga krajem prošle godine na javnoj raspravi o predlogu novog zakona o igrama na sreću tražio da se ta obaveze eksplicitno navede, ali je Ministarstvo finansija, u izvještaju sa javne rasprave koji je objavljen 13. januara, to odbilo, navodeći da se radi o “složenoj problematici” i da će moguću raspodjelu novca analizirati naredne godine.

U Zakonu o CK koji je na snazi piše da se novac za posebne programe ove humanitarne institucije obezbjeđuje i od “prihoda od igara na sreću u skladu sa kriterijumima koje utvrdi Vlada”. Kriterijumi su postojali do 2011. godine, a tada su promijenjeni, tako da za novac mogu da konkurišu programi samo nevladinih organizacija, a od 2017. cijeli iznos novca ide samo za budžet, bez ikakvih podjela.

U nacrtu Fiskalne strategije Ministarstvo finansija je navelo da donosi novi zakon o igrama na sreću, kojim se između ostalog za oko 50 odsto povećavaju naknade priređivačima, kako bi nadoknadilo dio prihoda budžeta koje gubi zbog smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Zakonu o CK navedeno je da bi se od ovog novca finansirali posebni program pomoći ugroženim kategorijama stanovništa, pomoći u slučaju elementarnih nepogoda, prevencija i obuka stanovništva od prirodnih katastrofa…

Ministarstvo finansija je pojedine norme iz oblasti igara na sreću prepisalo iz susjednih država, ali ne i da se prihod dijeli za društveno odgovorne i humanitarne projekte. Crveni krstovi susjednih država obično dobijaju pet odsto od prihoda od igara na sreću. Oni su za prošle godine iznosili 33,8 miliona eura, pa bi CK od tog iznosa dobijao 1,69 miliona eura za posebne programe za ugrožene stanovnike.

Predlogom državnog budžeta za ovu godinu za program CK, kao instituciju od javnog značaja, predviđeno je 400 hiljada eura, odnosno ni četvrtina onogo što bi mu pripadalo samo od prihoda od igara na sreću.

“Zakonom o CK utvrđeno je da se za sprovođenje poslova od javnog interesa i posebnih programa, CK, između ostalog, finansira i od prihoda od igara na sreću u skladu sa kriterijumima koje utvrdi Vlada. Za sve godine postojanja Zakona o CK mi smo u zanemarljivom iznosu uspjeli da ostvarimo pravo na Zakonom utvrđenu nadoknadu. Kasnijim izmjenama Zakona o igrama na sreću u potpunosti je ukinuto pravo na pomenutu naknadu za CK. Možemo reći da u pravom smislu zakonska odredba nikada nije zaživjela. Smatramo da je neophodno da se novim Zakonom o igrama na sreću ponovo uspostavi pravo da naša organizacija ostvaruje prihode od igara na sreću, u cilju efikasnije realizacije programa po osnovu kojih ostvarujemo to pravo, a i u korist svih socijalno ugroženih kategorija koji su naši korisnici”, saopštili su “Vijestima” iz CK.

Navode da organizacije CK u okruženju dobijaju ove prihode i da bi navedenu praksu trebalo primijeniti i kod nas.

“U Hrvatskoj, koja je članica EU, Crveni križ ostvaruje prihod po osnovu igara na sreću, tj. nagradnih igara, na način što je svaki od priređivača nagradnih igara plaća naknadu Crvenom križu u iznosu od pet odsto od osnovice koju čini utvrđena vrijednost fonda nagradne igre”.

U primjedbi koju su uputili Ministarstvu finansija ukazali su na potrebu da se u novom Zakonu o igrama na sreću uredi visina i način realizacije prihoda od igara na sreću, na koje utvrđeno pravo ima CK, u skladu sa Zakonom o CK.

“Nažalost, u izvještaju sa javne rasprave nacrta Zakona o igrama na sreću, objavljeno je da se naša sugestija ne prihvata, uz obrazloženje da je Ministarstvo finansija razmatralo nekoliko modela za raspodjelu ovih sredstava i da u ovom trenutku ista nije predmet normiranja, ali da će u sljedećoj godini biti urađena detaljna analiza potreba pojedinih djelatnosti, organizacija i grupa nakon čega će imati precizniju informaciju o iznosu sredstava koja treba rasporediti, kao i da će se tada definisati pravična raspodjela sredstava”, kazali su iz CK.

Zakon o CK primjenjuje se od 2006. godine, ali je i u Zakonu o igrama na sreću iz 2004. godine pisalo kako se raposređuje ovaj novac.

“U članu 15 pisalo je da se sredstva od igara na sreću koriste za finansiranje planova i programa organizacija koje se bave socijalnom zaštitom i humanitarnom djelatnošću – po čemu je CK i prepoznat; organizacija koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba lica sa invaliditetom – na čemu organizacije CK aktivno rade godinama; organizacija koje doprinose razvoju sporta, bave se kulturom i tehničkom kulturom – na čemu je CK radio sa određenim marginalizovanim ciljnim grupama; organizacija koje se bave vaninstitucionalnim obrazovanjem i vaspitanjem djece i omladine – po čemu je CK takođe prepoznat, u radu sa ranjivim kategorijama stanovništva koje nijesu stalno nastanjene u Crnoj Gori, sa pripadnicima socijalno ugroženih kategorija čije je stalno prebivalište u Crnoj Gori, ali i sa pripadnicima opšte populacije. Sve pomenute odredbe Zakona iz člana 15 jasno definišu da je CK organizacija kojoj bi trebalao da pripadaju pomenuta sredstva kako bi se ostvario krajnji, društveno korisni cilj, a to je pružiti pomoć osobama kojima je pomoć na mnogo načina neophodna”, naveli su iz CK.

Međutim, Uredbom o kriterijumima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, objavljenom u Službenom listu 2011. godine, u članu 2 je navedeno: “Dijelom prihoda od igara na sreću finansiraju se planovi i programi organizacija u skladu sa članom 12, stav 2 Zakona o igrama na sreću. Najmanje 75% prihoda iz stava 1 ovog člana raspodijeliće se za planove i programe nevladinih organizacija, uskladu sa članom 15, stav 3 Zakona o igrama na sreću. Organizacije iz stava 2 ovog člana moraju biti registrovane u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i djelovanje nevladinih organizacija”.

Prema toj Uredbi, CK je, kao organizacija civilnog društva koja obavlja poslove od javnog interesa i druge posebne programe, koji su joj povjereni Zakonom o CK, je automatski isključen kao organizacija koja može aplicirati za sredstva od igara na sreću zbog svog statusa, navode iz CK.

“Nakon pomenute Uredbe, 2017. je donesena dopuna Zakona o igrama na sreću u kojoj je definisano da odredba člana 15, stav 2, 3 i 4 Zakona i pomenuta Uredba, prestaju da važe 31. decembra 2017. godine. Na osnovu pomenutog, CK skoro 10 godina unazad ne može ostvariti pravo na dio prihoda od igara na sreću za programe čija bi implementacija doprinijela razvoju usluga u skladu sa posebnim programima koji proizilaze iz načela misije Međunarodnog pokreta Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca”.

Zakon propisao i za šta se novac koristi

U važećem Zakonu o CK piše i za šta bi ova organizacije koristila novac koji treba da dobije od prihoda od igara na sreću. To su projekti za razvoj solidarnost među ljudima i organizacija oblika međunarodne pomoći građanima; priprema za djelovanje u elementarnim nepogodama i vanrednim stanjima; pružanje pomoći ugroženim u slučaju elementarnih nepogoda i vanrednih stanja; prikupljanje humanitarne pomoći, prijem i distribucija korisnicima; pomoć starim i iznemoglim; akcije i edukacija stanovništva u cilju zaštite i unapređivanja stanja životne sredine; obuka volontera za rad; međunarodna saradnja…

Nadaju se da će biti uvažene sugestije

Na pitanje kako vide rješavanje ovog problema, iz CK su “Vijestima” kazali da je neophodno da Ministarstvo uvaži njihove sugestije i da ih unese u zakon o igrama na sreću.

Vlada je usvojila ovaj predlog, ali o njemu još nije raspravljala Skupština.

“Da bismo građanima, prije svega, kojim aktivno pružamo neophodnu podršku, a potom i svim ranjivim kategorijama stanovništva adekvatno pružili neophodnu podršku, smatramo da je neophodno uvažiti primjedbe/sugestije koje smo poslali nadležnom Ministarstvu i uključiti ih kao dio Zakona o igrama na sreću. Imajući u vidu status naše organizacije, koji je definisan i Zakonom o CK, veoma bi značajno bilo da se odredba Zakona o igrama na sreću primjenjuje na organizacije civilnog društva, kojima i CK pripada. Podsjećamo da CK predstavlja jedinstvenu, nezavisnu, humanitarnu organizaciju koja djeluje na teritoriji Crne Gore, kao jedino priznato nacionalno društvo Crvenog krsta, a koja aktivno i sa zadovoljstvom, sarađuje i sa nevladinim, tako i državnim sektorom, a sve za dobrobit naših građana. Naš cilj je da kvalitetnim uslugama i visokim znanjem budemo pouzdan servis građanima, a institucijama i organizacijama pouzdan partner”, naveli su iz CK.