Podaci o broju slučajeva nasilja u porodici koji su u poslednje tri godine prijavljeni policiji pokazuju da preko stotinu žena u Crnoj Gori mjesečno doživi nasilje, a procjene su da je taj broj višestruko veći jer većina žrtva ne prijavljuje nasilje. U periodu 2021–2023. policija je registrovala 4.000 žrtava nasilja ženskog pola koje su nasilje doživjele u porodičnoj zajednici. Dvodecenijski trend rađanja 110 dječaka godišnje u odnosu na 100 djevojčica pokazuje da se žene s nasiljem suočavaju još u majčinoj utrobi, s obzirom na rasprostranjenost selektivnih abortusa u Crnoj Gori na osnovu pola, a ekonomska nejednakost, uvrede i govor mržnje prema ženama svakodnevica su u crnogorskoj realnosti.

Inače, sjutra se obilježava 25. novembar – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a procjene su da je svaka treća žena u svijetu doživjela neki oblik nasilja.

Aida Petrović iz Crnogorskog ženskog lobija (CŽL) kaže za „Dan“ da pravo stanje stvari po pitanju nasilja nad ženama ne prikazuje niti može prikazati bilo kakva statistika. Upozorava da je od početka kovid pandemije nasilje u partnerskim odnosima i nasilje u porodice znatno povećano, čak 20–25 odsto, te da tranzicioni tokovi i žensko siromaštvo, uz nasilje, doprinose da je veliki broj žena u nezavidnom životnom, porodičnom i ekonomskom položaju, pa im trpljenje i ćutanje izgledaju kao prihvatljiva opcija.

– Selektivni abortusi su Crnu Goru doveli u sam vrh zemalja sa najvećim disbalansom među novorođenčadima muškog i ženskog pola. To je štetna, nehumana i ponižavajuća zloupotreba prenatalnih testova, kojoj se često pridružuju i žene, jer pod prisilom i prijetnjama partnera pristaju na selektivne abortuse jer „ona je kriva što mu nije rodila naslednika“. Dakle, ženska djeca često nemaju šansu ni da se rode što ukazuje na „poštovanje“ ženskih ljudskih prava, a sa druge strane, u biološkom segmentu, Crnoj Gori već danas nedostaje hiljade žena u reproduktivnoj dobi – kazala je Petrović.

Naglašava da žene u Crnoj Gori imaju zaštitu u svim nacionalnim i međunarodnim konvencijama, ali je toga u realnosti vrlo malo, a često i nimalo.

– Ne postoji politička volja političkih „elita“ da se stvari mijenjaju nabolje i da se unapređuju ženska ljudska prava. Naprotiv, ide se nazad i degradiraju su već osvojena ženska ljudska prava. Da se na agendi političara nalaze ženska ljudska prava kao oblast koju treba unaprijediti, a ne urušiti, problemi nasilja, siromaštva, selektivnih abortusa, mizoginije i drugih devijantnih i neprihvatljivih pojava prema ženama, vrlo brzo bi se sve dovelo u bolje i podnošljivije stanje i ispoštovala bi se ženska ljudska prava. Ta politička volja ne postoji i državni sistem institucija zanemaruje prava i potrebe 51 odsto ženske populacije u Crnoj Gori, što dovoljno govori o odnosu prema (ne)zaštićenosti žena u svim segmentima rada i života – naglasila je Petrović.

Prema podacima koji su „Danu“ dostavljeni iz Uprave policije, u ovoj godini, do 1. novembra, registrovano je ukupno 366 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici.

– Od navedenog broja, registrovano je 337 krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i 29 krivičnih djela koja su drugačije kvalifikovana, ali se dovede u vezu sa nasiljem u porodici. Krivična djela su izvršena na štetu 413 lica, od kojih je njih 298 ženskog pola (od čega je njih 19 bilo maloljetno) – kazali su „Danu“ iz UP.

Policija je u istom periodu nadležnim sudovima podnijela 1.304 prekršajne prijave zbog počinjena 1.803 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

– Registrovano je 1.599 žrtava navedenih prekršaja, od kojih je bilo 977 ženskog pola (od čega je njih 78 bilo maloljetno). U izvještajnom periodu nisu registrovani slučajevi nasilja nad ženama sa smrtnim ishodom – objašnjavaju iz policije.

Za razliku od ove godine, u 2021. i 2022. desila su se ukupno četiri femicida, gdje su bivši i sadašnji muževi i vanbračni partneri ubili svoje partnerke, dok je u jednom slučaju teško povrijeđena i ćerka.

– U toku 2022. godine, na teritoriji Crne Gore izvršeno je 441 krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i 39 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Navedena krivična djela izvršena su na štetu 517 lica, od kojih je njih 380 ženskog pola (od čega je 41 ženska osoba bila maloljetna). Kada je riječ o prekršajima, policija je tokom 2022. godine podnijela 1.600 prekršajnih prijava zbog izvršenih 2.312 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Navedeni prekršaji su izvršeni na štetu 1.913 osoba, od čega je njih 1.162 bilo ženskog pola (od čega je njih 76 maloljetno) – navode iz policije.

Tokom 2021. godine, izvršena su 294 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

– Broj žrtava izvršenih krivičnih djela je 373, od kojih je 238 ženskog pola, a njih 28 je maloljetno. Podnijete su 1.454 prekršajne prijave zbog izvršena 1.744 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Žrtve izvršenih prekršaja su 1.706 lica, od kojih je 945 ženskog pola, a njih 79 je maloljetno – kazali su iz UP.

Nasilnicima prosječno pet mjeseci zatvora

Iz Sudskog savjeta su nam kazali da je u periodu od 25. novembra prošle do 21. novembra ove godine pred sudovima bilo 437 predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. U tom periodu izrečeno je 140 osuđujućih presuda, jedna oslobađajuća, a u jednom slučaju došlo je do obustave. Izrečeno je 45 uslovnih kazni i 76 kazni zatvora. Osam nasilnika je osuđeno na rad u javnom interesu, a trojici su izrečene novčane kazne. Za 12 osuđenih izrečena je mjera zabrane približavanja, a prosječna izrečena kazna zatvora u ovom periodu iznosila je pet mjeseci.