Da je u Pljevljima kvalitet uglja koji se građanima isporučuje sve lošijeg kvaliteta znaju svi građani Pljevalja koji se griju na ugalj. Sa kakvim se problemima suočavaju građani prilikom grejne sezone najbolje pokazuje primjer sugrađanina koji je na svom facebook profilu objavio fotografije i dio teksta:

Dragi sugrađani,

Da li i vi imate problema sa kvalitetom uglja od 102€/t kao i mi? Zabranili da sami biramo (klasiramo) ugalj, a nemaju sopstvenu kontrolu! Da li mi za svoj, mukom, zarađeni novac kupujemo zadovoljavajući kvalitet…?, ili jalovinu („bakulju“), prašinu 400-500kg/2,5t, (?!?)… Puno li je pitanja, a odgovora…, valjda će biti…, kada se iselimo…(?!?)

Očigledno je da je ovaj problem poznat većini građana Pljevalja koji kupuju ugalj u maloprodaji od Rudnika uglja, a koji je od prošle godine znatno skuplji za građanstvo. Pogon separacije koji je star više od pola vijeka nikad nije tehnički modernizovan, pa tako nije omogućeno da se u okviru separacije vrši odvajanje uglja od jalovine.

Kupcima se isporučuju i ugalj i jalovina zajedno, pa je u šporetima neophodno uz ugalj dodati drva, da bi se koliko toliko postigla toplotna efikasnost u stanovima.

Proteklih godina su se građani snalazili tako što su na deponiji ispred separacije rudnika plaćali fizička lica koji su odvajali kvalitetan ugalj i kasnije ga tovarili na vozila za prevoz uglja, uz određenu novčanu nadoknadu.

Građani su u sezoni zbog nedovoljnog broja vozila Rudnika uglja u maloprodaji za isporuku uglja građanima, bili prinuđeni da značajan dio novca izdvajaju za prevoz uglja sa vozilima privatnika i uz to da plaćaju i prebiranje uglja.

U prošloj godini rukovodstvo rudnika uglja je zabranilo prebiranje uglja u krugu separacije, pa je građanima isporučivan komadni ugalj sa značajnim primjesama uglja lošeg kvaliteta i značajnom količinom prašine.

Sav taj ugalj lošeg kvaliteta bi na kraju završavao u kontejnerima za pepeo, koji nisu predviđeni za odlaganje otpadnog uglja, a uz to građanima nije isplaćivana nadoknada za isporučeni dio uglja koji su platili, a nisu u mogućnosti da ga koriste.

U okviru posjete Pljevljima organizovane zbog ekstremno teške ekološke situacije u gradu, predsjednik vlade u tehničkom mandatu dr Dritan Abazović zajedno sa ministarkom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Anom Novaković – Đurović i ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem, upriličio je prije nekoliko dana sastanak sa predstavnicima Rudnika uglja, Elektroprivrede Crne Gore, kao i predstavnicima nevladinog sektora, Agencije za zaštitu životne sredine i Eko fonda.

Na satanku se govorilo i o mogućnosti da jedna od mjera vlade na zaštiti životne sredine i zdravlja građana Pljevalja bude i zabrana prodaje uglja u maloprodaji, što bi doprinijelo da se smanji zagađenost vazduha u gradskoj sredini.

Takav potez bi zahtjevao da Uprava za šume ili neki drugi državni organ obezbjedi stovarište u gradu, koje bi po subvencioniranim cijenama isporučivalo građanima ogrevna drva, ili bi se odlučilo da u vrijeme grejne sezone država građanima obezbjedi značajnu subvenciju za grijanje stanova na struju.

Ostaje da se vidi kakve će biti odluke vlade u vezi ovog ogromnog ekološkog i zdravstvenog problema u Pljevljima, jer je ovakvo stanje zagađenosti životne sredine i ugrožavanja zdravlja ljudi neodrživo.