Uprava za inspekcijske poslove je lani za 11 mjeseci izdala 8.388 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 3.093.030 eura i podnijela 426 zahtjeva sudovima za prekršaje – kazao je Pobjedi direktor Uprave Ilir Harasani.

Isdtakao je da im je, zbog obimnog posla i pandemije, potrebno još inspektora.

– U Upravi djeluju 22 inspekcije, dok je pet sa 70 inspektora uključeno u kontrolu epidemioloških mjera. Sa ovim brojem inspektora uspijevamo da obavimo značajan broj kontrola, ali bi trebalo zaposliti još ljudi, kako bismo uvećali broj kontrolisanih objekata – kazao je Harasani dodajući da će, ukoliko to dozvole budžetske prilike, raditi na uvećanju broja inspektora.

Kaže da su, otkako je došao na mjesto direktora, uveli niz novina.

– Od 1. jula prošle godine smo prešli na isključivo elektronsku razmjenu dokumenata. Posebnu pažnju smo posvetili proaktivnom i preventivnom djelovanju, jer svrha kontrola nije kažnjavanje već uvođenje reda. U tom smislu, u izradi su i ček liste, odnosno spiskovi normi koje svaki poslovni subjekat mora ispuniti kako bi poslovao u skladu sa propisima – navodi Harasani i ističe povećanje transparentnosti rada preko otvorenih naloga na društvenim mrežama.

– Pokrenuta je i kampanja upoznavanja javnosti o Centralnom informacionom sistemu za zaštitu potrošača, a rađeno je na izmjenama i dopunama ZIN-a, koje će doprinijeti boljem funkcionisanju inspekcijskih organa – kazao je Harasani koji dodaje i da je ostvarena bolja saradnju sa sudovima za prekršaje koji su uz pomoć inspektora za strance privodili odgovorna lica/strane državljane koji obavljaju djelatnost u Crnoj Gori, kako ne bi došlo do izbjegavanja plaćanja novčanih kazni i uvođenja subjekata nadzora u stečaj nakon završene sezone, što je bio slučaj dosad.

– Popunom upražnjenih mjesta inspektora i zamjenom inspektora koji odlaze u penziju treba obezbijediti podmlađivanje kadra – najavio je Harasani i podvukao da treba da intenziviraju međuresorne i međuinstitucionalne, kao i saradnju sa građanima.

Na pitanje da li je u toku pandemije izostala kontrola u drugim oblastima, on je istakao da značajnu pažnju posvećuju suzbijanju pojava sive ekonomije.

– Naročito tržišna, inspekcija rada, turistička, inspekcija za igre na sreću kontrolišu stanje na terenu, kako bi se provjerilo poslovanje subjekata koji posluju u tim djelatnostima. Početkom pandemije stopiran je rad velikog dijela privrednika, koji nijesu mogli obavljati djelatnost normalno, pa tad i nije bilo kontrola u tom smjeru, a onda kada su se vratili redovnim aktivnostima, težili smo da naše službe gdje je moguće djeluju preventivno, ali za sivu ekonomiju nije bilo tolerancije – naglašava Harasani koji navodi da su subjekti kažnjavani najčešće zbog neprijavljivanja radnika na obavezno osiguranje i rada na crno, naročito u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu.

Stigla prva prijava za skraćenje radnog vremena 

Upravi za inspekcijske poslove stigla je prijava zaposlenog u Budvi u kojoj se navodi da je poslodavac od njega tražio da aneksom ugovora promijeni radno vrijeme sa punog na nepuno.

Pomoćnica direktora Uprave Ana Vujošević kazala je da će provjeriti da li je zahtjev opravdan. U suprotnom, kazne su rigorozne.

Dnevno 2,5 hiljada rješenja

Od 27. decembra do 8. januara napisano je 21.282 rješenja o smještaju u samoizolaciju, odnosno dnevno u prosjeku 2,5 hiljade.

– U jednom danu nije moguće otkucati toliki broj rješenja i unijeti ih u sistem – kazala je Vujošević i dodala da će rješenja stići do isteka samoizolacije.