NajnovijeNajčitanijeNaplata prihoda u junu na nivou juna prošle godine25.06.2020. 09:23Vlasnici Možure traže istragu25.06.2020. 09:08Korona zadala udarac: U Crnoj Gori trenutno oko 5.800 turista25.06.2020. 08:39Traže sedam miliona odštete25.06.2020. 07:00Prikaži sve vijesti

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša saopštio je ohrabrujuće podatke, prema kojima je u junu naplata poreskih prihoda bila na nivou juna prošle godine, kada smo imali snažan rast ekonomije.

Naplata poreskih prihoda u junu bila je na nivou juna prošle godine, kada je bio snažan rast ekonomije, saopštio je direktor Poreske uprave (PU), Miomir M. Mugoša.

Mugoša je u intervjuu za Dnevne novine objelodanio iznenađujući podatak da je naplata poreza na dobit preduzeća veća za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna prošle godine, što svjedoči o oporavku privrede.

“Posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, mogu reći da su stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine”, rekao je Mugoša.

Posebno je, kako je kazao, značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika.

“Po tom osnovu naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima”, objasnio je Mugoša.

Mugoša je saopštio da su zbog pandemije zarazne bolesti Covid-19 privrednici u svim djelatnostima suočeni sa brojnim izazovima koji ozbiljno prijete da ugroze opstanak istih na tržištu, a ništa manje poteškoća epidemiološka situacija izazvala je i u funkcionisanju državnih institucija, a posebno PU, čiji su rezultati u naplati prihoda direktno pogođeni ekonomskom krizom koja je uticala na smanjenje fiskalnog potencijala obveznika.

“Međutim, uprkos otežanom poslovanju i činjenici da ogromnom broju obveznika, i to onih koji rade u ključnim djelatnostima za crnogorsku privredu uopšte nije bio dozvoljen rad, poreska disciplina nije pokazala trend pada tokom prethodnih mjeseci, imajući u vidu da podaci kojima raspolažemo pokazuju da je najveći broj poreskih obveznika intenzivno komunicirao sa PU koristeći elektronske servise za prijavljivanje poreskih obaveza”, rekao je Mugoša.

On je podsjetio da su od početka marta primili skoro 27 hiljada prijava godišnjih poreza na dobit pravnih lica, isto toliko finansijskih iskaza, ali i 96 hiljada IOPPD obrazaca.

Takođe, kako je naveo, poreski inspektori pratili su rad obveznika uz ograničenja koja je nametnula preventivne mjere, a u postupcima inspekcijskog nadzora nijesu uočene nepravilnosti koje bi ukazale na smanjenje poreske discipline ili zabrinjavajuće ponašanje poreskih obveznika.

“Dakle, period koji je za nama pokazao je da aktivnosti koje već godinama preduzimamo na povećanju stepena dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa daju efekta, ali i da se svijest obveznika o značaju urednog prijavljivanja i plaćanja poreza za finansiranje svih potreba u društvu mijenja i unapređuje”, ocijenio je Mugoša.

On je saopštio da se, nakon rekordnog ostvarenja od 282 miliona eura koliko je zabilježena naplata prihoda u prvom kvartalu ove godine, uz rast od 19 miliona eura u odnosu na prošlu godinu, odnosno 50 miliona eura u odnosu na 2018. godinu, ekonomska kriza koja je pogodila cijelu privredu odrazila prvenstveno na naplatu poreza i doprinosa na lična primanja, kao najviše pogođen segment javnih prihoda.

To je na petomjesečnom vremenskom okviru rezultiralo padom prihoda od 14 miliona eura u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine.

“Međutim, i u ovakvim okolnostima u kojima posluje privreda i javne finansije ostvareni rezutat je ipak značajno iznad ostvarenja iz ranijih godina, te je za 29 miliona eura iznad ostvarenja iz, na primjer, 2018. Godine”, precizirao je Mugoša.

Ovakvi rezultati, prema njegovim riječima, predstavljaju indikator kontinuiteta koji postoji u rastu crnogorske ekonomije i širenju poreske osnovice, ali su i pokazatelj rasta fiskalne kulture crnogorskih privrednika, što je posebno došlo do izražaja upravo tokom pandemije kao najvećeg izazova sa kojim se nacionalna i globalna ekonomija suočila u novijoj istoriji.

“Moram istaći da, za razliku od poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, vrlo važni poreski oblici porez na dodatu vrijednost (PDV) i porez na dobit pravnih lica, tokom svih ovih mjeseci zadržavaju trend rasta, i to u višemilionskom ukupnom iznosu, što nam ipak daje ohrabrenje da fiskalni potencijal naše privrede uspjeti da se što prije oporavi”, rekao je Mugoša.

On je dodao da su, posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine.

“Posebno nam je značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika”, naveo je Mugoša.

Po tom osnovu, kako je kazao, naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima.

Takođe, naplata poreza na dobit veća je za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna prošle godine.

“Kada je u pitanju broj zaposlenih u zemlji, predviđamo da će sa početkom turističke sezone biti obezbijeđeno novo zapošljavanje i preraspodjela radne snage na djelatnosti koje su dio turističke ponude, te da neće doći do smanjenja broja zaposlenih u državi, a posebno imajući u vidu da je tržište ovog ljeta usmjereno upravo na domaću radnu snagu”, saopštio je Mugoša.

On je kazao da, imajući u vidu navedeno, kao i dalju podršku koju Vlada pruža privrednicima kako bi prebrodili nastalu ekonomsku krizu, sa blagim optimizmom očekuju predstojeće mjesece glavne turističke sezone, pri čemu kao poseban izazov vidi drugi talas epidemije najavljen za jesen.

Mugoša je naveo i da je realizacija projekta elektronske fiskalizacije uveliko je u toku, a ista podrazumijeva više aspekata, i to obezbjeđenje normativnog okvira, tehničkih preduslova, te informisanje i pripremu poreskih obveznika za novi način komuniciranja sa PU i dostavu podataka o prometu automatski i u realnom vremenu.

“U ovom momentu kompletiran je zakonodavni okvir, koji podrazumijeva Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i tri pravilnika sa detaljno definisanim odredbama Zakona”, naveo je Mugoša.

Takođe, kako je dodao, u PU kroz tendersku proceduru koja se sprovodi po pravilima Svjetske banke (SB) i koja se nalazi u završnoj fazi, biće realizovana nabavka softverskog i hardverskog rješenja za sprovođenje fiskalnog servisa, odnosno prenos podataka o izvršenom prometu, a u skladu sa kojim će i sami poreski obveznici prilagoditi sisteme za evidentiranje prometa.

Prema njegovim riječima očekivanja od projekta su velika, ne samo u dijelu rasta naplate PDV-a od više desetina miliona eura na godišnjem nivou, već i kroz povećanje stepena poreske discipline na tržištu rada, te efikasniju analizu rizika i suzbijanje sive ekonomije.

Takođe, kako je naveo Mugoša, projekat će donijeti modernizaciju načina komunikacije državne uprave sa privredom u skladu sa tehnološkim razvojem i trendovima automatizacije poslovnih procesa, što se kao posebno značajno pokazalo tokom trajanja pandemije zarazne bolesti Covid-19.

“Dakle, projektom elektronske fiskalizacije biće postignuti brojni benefiti, kako za državni budžet, tako i za regularni biznis sa jedne, i tržište rada sa druge strane”, zaključio je Mugoša.