Nije realno očekivati da će, zbog snižavanja cijena goriva na u prosjeku euro za litar, doći do pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica, imajući u vidu da je pojačana tražnja za namirnicama nakon izbijanja epidemije koronavirusa i mjera koje su uvedene, ističu sagovornici.

Direktorica Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olga Nikčević pojašnjava da bi u regularnim uslovima bilo logično da nakon značajnog pada cijene goriva pojeftine i namirnice, ali da se tome ne treba nadati „u vrijeme kad stanovništvo ništa drugo ne kupuje osim namirnica i sredstava za ličnu higijenu i dezinfekciju“.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da, u uslovima pojačanje tražnje, ne treba očekivati snižavanje cijena namirnica.

„Velika je tražnja za namirnicama, a sigurno ima i onih koji računaju da može doći do oskudica pa prave zalihe. Pogotovo u vanrednim okolnostima, cijenu nekog proizvoda ili robe dominantno određuje tražnja, tako da ne mislim da će zbog jeftinijeg goriva doći do korekcije cijena namirnica“, ocijenio je Kostić.

Potražnja za vitaminom C: U Centru za zaštitu potrošača nijesu primijetili da su, nakon proglašenja epidemije koronavirusa, rasle cijene brašna, ulja, šećera i drugih osnovnih životnih namirnica.

„Vidjela sam, međutim, da su zbog pojačane tražnje poskupjeli limun i kivi, voće koje sadrži vitamin C, a naročito đumbir, pa u jednoj podgoričkoj prodavnici kilogram đumbira sad košta devet eura. To je, ako se ne varam, makar duplo skuplje nego što je bilo ranije“, precizirala je Nikčević.

Iz CEZAP-a podsjećaju da je formiranje cijena osnovnih životnih namirnica slobodno, izuzev vekne osnovnog bijelog hljeba koji košta 50 centi. Vekna ovog hljeba je najjeftinija na sjeveru države, zbog standarda građana i njihove kupovne moći. Osim osnovnog hljeba, u Crnoj Gori su regulisane cijene goriva, lož ulja i struje.

Cijene goriva: Gorivo je krajem marta u Crnoj Gori pojeftinilo u rasponu od devet do 15 centi po litru, tako da trenutno litar benzina sa 95 i 98 oktana košta 99 centi, odnosno 1,03 eura, dok litar eurodizela košta 96 centi. Prethodne promjene cijena bile su 17. marta, kada su sve vrste goriva pojeftinile deset do 14 centi. Kako stvari stoje na tržištu nafte, vrlo je moguće da će trend snižavanja cijena naftnih derivata biti nastavljen i prilikom narednog usklađivanja maloprodajnih cijena goriva sredinom aprila.

Ministarstvo ekonomije i kotorski Jugopetrol usklađuju maloprodajne cijene goriva svakog drugog ponedjeljka, u zavisnosti od promjena cijene nafte na međunarodnom tržištu i valutnog odnosa eura i američkog dolara.

Gorivo je pojeftinilo i u zemljama okruženja, pa je tako npr. u susjednoj Hrvatskoj cijena eurosupera sa 95 oktana, na benzinskim stanicama Ine, prvi put u zadnjih nekoliko godina pala na ispod osam kuna (7,98 kuna- 1.05 eura). Poseban kuriozitet je što je litar dizela, koji trenutno na Ininim pumpama košta 8,24 kune (1.08 eura), skuplji od litra benzina. Prema računici Ministarstva ekonomije Hrvatske, prosječna cijena litra benzina je 8,23 kune (1,055 eura), a dizela 8,35 kuna (1,07 eura).

U Federaciji BiH benzin košta u prosjeku 1,08, a dizel 1,10 eura, dok su cijene u Republici Srpskoj nešto povoljnije, pa za litar goriva, u prosjeku, treba izdvojiti oko jedan euro, slično kao u Crnoj Gori.

Krah tržišta nafte, cijena barela nadomak istorijskog minimuma: S druge strane, analitičari tržišta nafte tvrde da je aktuelna situacija gora nego u vrijeme Velike depresije, ekonomske krize koja je trajala od 1928. do 1939. godine.

Kako javljaju agencije, ako se gledaju posljednje tri nedjelje, cijena nafte na svjetskom tržištu se prepolovila, zbog drastičnog pada tražnje u uslovima kolapsa avio-saobraćaja, javnog prevoza i mjera ograničenja kretanja građana koje su, u cilju sprečavanja širenja koronavirusa, uvedene širom svijeta.

Globalna potrošnja nafte u regularnim uslovima, kako ističu analitičari agencije Blumberg, iznosi oko 100 miliona barela (barel- oko 159 litara – prim. aut.) dnevno, a u zadnjih par sedmica tražnja je dramatično opala, sa tendencijom daljeg pada. Zahvaljujući smanjenoj tražnji stvoren je višak nafte na tržištu tako da se trenutno prave zalihe „crnog zlata“ u tankerima i supertankerima, ali su i mogućnosti skladištenja nafte limitirane pa se očekuje da će u narednih par mjeseci svi svjetski tankeri biti puni. Do tada se očekuje da će vodeći proizvođači nafte, na čelu sa OPEK-om (Organizacija zemalja izvoznica nafte), smanjiti proizvodnju.

Barel nafte se juče na berzama trgovao u rasponu od 22 do 27 dolara, a trgovci tvrde da ima prostora da cijena nafte bude još niža, te da nije isključeno da u dogledno vrijeme cijena barela padne ispod 10 dolara. Minimalna cijena nafte iznosila je 9,55 dolara za barel i zabilježena je 1998. godine.

Potrošnja benzina je, kao i nafte, drastično opala- rafinerije, koje prerađuju sirovu naftu u benzin, dizel i ostale vrste goriva, rade smanjenim kapacitetima ili se zatvaraju. Globalno, postoji oko 700 rafinerija širom svijeta koje se pokušavaju prilagoditi uslovima sve manje potrošnje goriva.

Donedavno su američki vozači bili glavni pokretači tražnje sa potrošnjom od devet miliona barela dnevno, ali nakon što su i SAD uvele mjere zabrane kretanja građana doći će do velikog pada potrošnje, što se već desilo u Evropi i Aziji.

Blumberg piše da se jedna mala rafinerija u Italiji, epicentru koronavirusa u Evropi, u petak zatvorila nakon što je tražnja za gorivom u regiji u kojoj posluje opala za čak 85 odsto.