Nakon kredita, pred SDT-om i stanovi funkcionera

    11 meseci pre 459 pregleda Izvor: rtcg.me

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je novi krivični predmet protiv bivših poslanika DPS-a, Predraga Boškovića, Dragice Sekulić i Suzane Pribilović, njihovog kolege iz SD-a, Damira Šehovića, Osmana Nurkovića, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića, zbog sumnje da su, kao predsjednik i članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, zloupotrijebili službeni položaj i, navodno, spornim odlukama o dodjeli stanova funkcionerima, nanijeli štetu državi veću od 1,5 miliona eura.

Oni su, piše u prijavi Vlade iz aprila prošle godine, na osnovu koje je formiran predmet, osumnjičeni da su, od 2016. do 2020. godine, dodijelili 43 stana suprotno Zakonu o održavanju stambenih zgrada i Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.

Imena Boškovića, Sekulić, Pribilović, Šehovića, Nurkovića, Radonjić i Jovićevića, već se nalaze u jednoj optužnici SDT-a, koja je, u julu prošle godine, predata Višem sudu u Podgorici na potvrđivanje. Kontrola optužnice od tada je pet puta odgođena.

Njome im se na teret stavlja da su, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera i bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave za imovinu, dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim i organima državne uprave.

Kreditima, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura su, piše u optužnici, funkcionerima i državnim službenicima pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu od 2.604.740 eura.

Da SDT istražuje navode o sumnjama u zakonitost odluka o dodjeli stanova funkcionerima, Libertasu je potvrdio državni tužilac Vukas Radonjić, ujedno i portparol tužilaštva. 

“Po krivičnoj prijavi Vlade iz oktobra 2022. godine je podignuta optužnica, a po dopuni krivične prijave, iz aprila prošle godine, razdvojen je postupak i formiran novi krivični predmet”, rekao je tužilac Radonjić Libertasu.

Nije odgovorio dokle je tužilaštvo stiglo sa istragom u tom predmetu.

Tužiocima je, saznaje Libertas, dostavljena kompletna dokumentacija u vezi sa, navodno, 43 sporne odluke o dodjeli u zakup državnih nekretnina, a potom njihovoj prodaji po povoljnim uslovima.

Među onima koji su ostvarili pravo na trgovinu po povoljnim uslovima su i dvojica osumnjičenih protiv kojih se vodi postupak, bivši ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, i njegov tadašnji kolega iz resora prosvjete, Damir Šehović.

Komisija je, piše u dokumentaciji u koju je Libertas imao uvid, Nurkoviću dodijelila stan od 90 kvadrata u zamjenu za 30 kvadratnih metara manju nepokretnost, koju je trebalo da preda u državnu svojinu.

Ugovorom, koji je zaključio u oktobru 2018. godine, Nurković se obavezao da za razliku u kvadraturi plati ukupno 4.610 eura, odnosno 153 eura i 67 centi po jednom kvadratu.

Tržišna vrijednost kvadrata njegove nove nekretnine, prema tadašnjoj procjeni, iznosila je šest puta više – 975,80 eura.

Skoro pola godine nakon toga, u martu 2019, tadašnji ministar prosvjete, Damir Šehović, uz saglasnost komisije, čiji je bio član, otkupio je stan od 89 kvadrata, koji mu je prethodno dat u zakup na neodređeno vrijeme.

Shodno ugovoru, kvadrat stana mu je obračunat po cijeni od 257,55 eura, skoro četiri puta nižoj od tadašnje vrijednosti kvadrata na tržištu. Time je, Šehoviću omogućeno da, umjesto 89.890 hiljada, za stan od 89 kvadrata plati 22.922 eura i uštedi skoro 67 hiljada eura.

Istog dana kada i sa Šehovićem, komisija je ugovorila kupoprodaju stana po povoljnim uslovima i sa tadašnjim ministrom rada i socijalnog staranja, Kemalom Purišićem.

Njemu je stan od 92 kvadrata prodat za 22.641 euro, odnosno za 246 eura po kvadratu.

Purišić je, zahvaljujući posebnim uslovima koje mu je omogućila tadašnja Vlada, uštedio 52.099 eura, ako se uzme u obzir da je tržišta vrijednost kvadrata njegovog stana u vrijeme kada ga je kupio, iznosila 74.740 eura.

Enisu Bakoviću kvadrat po cijeni od 119 eura i 20 centi

Pravo da po povoljnim uslovima od države kupi stan, u martu 2019, ostvario je i tadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Enis Baković, koji je te godine dobio stan od 56 kvadrata i četiri kvadratna metra nestambenog prostora za 7.152 eura.

 Bakoviću je ugovorom obračunat kvadrat te nekretnine po cijeni od 119 eura i 20 centi.

Tržišta vrijednost jednog kvadratnog metra na proljeće 2019. godine, piše u obračunskoj listi, iznosila je 560 eura, što je skoro pet puta više od cijene po kojoj je tom policajcu prodat stan.

Optuženi tužilac Čađenović dobio stan od 89 kvadrata za 18.576 eura

Komisija je, piše u prijavi koja je podnijeta SDT-u, omogućila kupovinu stanova po povoljnim uslovima i za nekoliko tužilaca.

Sadašnji specijalni tužilac, Miloš Šoškić, prvo je stan od 75 kvadrata dobio u zakup na neodređeno vrijeme. U maju 2019. godine taj stan je tužilac Šoškić dobio za 15.925,54 eura, odnosno za 212 eura po kvadratu.

Ta nekretnina, prema procjeni, tada je na tržištu koštala skoro pet puta skuplje – ukupno 75.750 eura.

Dvije godine ranije, u aprilu 2017, Komisija je odlučila da u zakup na neodređeno vrijeme s pravom kupovine po povoljnim uslovima da stan od 89 kvadrata sada suspendovanom državnom tužiocu Saši Čađenoviću, koji je u pritvoru zbog optužbi da je sarađivao sa kriminalcima.

Skoro mjesec kasnije, Čađenović je potpisao ugovor da kupi taj stan po ukupnoj cijeni od 18.576 eura ili 208,70 eura po kvadratu.

 Zahvaljujući tom ugovoru, suspendovani tužilac je uspio da uštedi 58.053 eura, koliko bi morao da doda na ranije obračunatih 18.576 eura, da je nekretninu kupovao po tadašnjoj tržišnoj cijeni, koja je navedena u obračunskoj listi rađenoj prije ugovora.

„Politički motivisan proces”

Predrag Bošković, koji se optužnicom SDT-a tereti da je, kao predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, zloupotrijebio službeni položaj, odbacio je ranije te optužbe.

Isto su učinile i njegove tadašnje kolege iz komisije, navodeći da da su radili po zakonu i u skladu sa zaključcima Vlade.

Tada su rekli da je riječ o politički motivisanom procesu.