Crna Gora ne samo da nije ispunila Plan optimizacije javne uprave koji predviđa smanjenje glomazne administracije za pet odsto na centralnom, odnosno 10 odsto na lokalnom nivou, već je povećala broj zaposlenih u javnoj upravi za osam odsto.

Tako je na kraju 2020. godine u javnoj upravi radilo 55.428 građana, umjesto 48.063, koliko je bilo predviđeno Planom. To se navodi u Izvještaju o realizaciji Plana optimizacije javne uprave 2018-2020. za prošlu godinu koji je Vlada usvojila juče.

Za pomenute dvije godine broj zaposlenih u državnoj upravi povećan je za 4.195, dok je samo tokom prošle godine radni odnos na centralnom nivou zasnovalo 2.380 lica.

Interesantno je da je najveći broj zapošljavanja i angažovanja realizovan tokom druge polovine 2020. godine, što se povezuje sa održavanjem parlamentarnih izbora u avgustu.

“U periodu od dana raspisivanja do dana održavanja parlamentarnih izbora, u javnoj upravi su zaposlena i angažovana 774 lica, i to 585 lica na centralnom i 189 lica na lokalnom nivou. U prvoj polovini godine, do najvećeg povećanja broja zaposlenih došlo je u sektorima zdravstva (217), unutrašnjih poslova (182) i finansija (67). Slično prvom polugodišnjem periodu, u drugoj polovini 2020. do najvećeg povećanja došlo je u sektorima zdravstva (202), javne uprave (175) i unutrašnjih poslova (130)”, piše u dokumentu.

U periodu od 2018. do 2020. godine najviše se zapošljavalo u sektoru obrazovanja, pa je tako u resoru prosvjete broj zaposlenih povećan za čak 2.702, dok podaci za prošlu godinu pokazuju da su najviše radnika zaposlili Klinički centar Crne Gore i ostale javne zdravstvene ustanove, Uprava policije i Uprava za inspekcijske poslove.

U dokumentu se navodi i da je 1.201 zaposleni napustio javnu upravu.

“Najveći broj lica napustio je centralni nivo po osnovu ostvarivanja prava na penziju 401 lice, od čega najviše njih u sektoru prosvjete (155), dok je 216 lica sporazumno raskinulo radni odnos. Analizirajući broj lica koja su zasnovala radni odnos i broj lica kojima je prestao radni odnos u izvještajnom periodu, zaključuje se da je najviše promjena u strukturi zaposlenih bilo u sektoru zdravstva”, navodi se između ostalog u Izvještaju.

ZA OTPREMNINE OKO SEDAM MILIONA

Kada su otpremnine u pitanju, na centralnom nivou je zaključeno 378 sporazuma o prestanku radnog odnosa uz isplatu otpremnine. Po ovom osnovu isplaćeno je oko 4,1 miliona eura.

Takođe, zaključeno je još 70 sporazuma o prestanku radnog odnosa uz isplatu otpremnine sa zaposlenima u Vojsci Crne Gore, Javnom preduzeću RTCG, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, Luka Bar a.d. i Montecargo a.d. Podgorica. Po ovom osnovu isplaćene su otpremnine u iznosu od oko 810.000 eura.

Od početka primjene Odluke o sporazumnom prekidu radnog odnosa uz isplatu otpremnine dostavljena su i 222 sporazuma iz lokalnih organa i službi, za koje je opredijeljena otpremnina u iznosu od oko 2,1 miliona eura.

Iz Vlade su ocijenili da glomazna i nefunkcionalna administracija predstavlja veliko opterećenje za državni i lokalne budžete, a efikasnost rada nije na zadovoljavajućem nivou. Stoga najavljuju da je jedna od prvih mjera koju će Vlada preduzeti ka poboljšanju ovakvog stanja u javnoj upravi donošenje zakona o Vladi, koje je planirano do kraja tekuće godine.

“Svrha donošenja ovog zakona je stvaranje odgovarajućeg pravnog sistema koji omogućava djelotvorniju institucionalnu koordinaciju, efikasniju javnu potrošnju i povećanu odgovornost rada javne uprave”, piše u dokumentu.