Vlada može imati najviše 20 ministara od čega su dva bez portfelja, i četiri potpredsjednika koji ne mogu biti i ministri

Vlada će imati 20 ministara od čega su dva bez portfelja, dok ih je 18 za upravne oblasti. Mora postojati sedam ministarstava koja se ne mofu spajati: pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, vanjski poslovi, zdravlje, javna uprava. Vlada može imati najviše četiri potpredsjednika koji neće moći da budu ministri, a ako Vlada ima više od jednog potpredsjednika najmanje jedan mora biti žena.

Ovo su ključne novine u Predlogu zakona o Vladi koji je upućen Evropskoj komisiji (EK) na mišljenje, a koje nijesu bile sadržane u nacrtu ovog dokumenta o kome ja završena javna rasprava 2022.godine.Vijesti imaju uvid u ovaj dokument u kome se navodi da je riječ o predlogu zakona.

Nacrtom zakona je bilo definisano da vlada ima 14 ministara i dva bez portfelja. Nije bio ni preciziran broj potpredsjednika, već je pisalo “jedan ili više potpredsjednika”.

Kada je izabrana 31. oktobra 2023. godine, Vlada Milojka Spajića imala je pet potpredsjednika i 18 ministara. Nakon rekonstrukcije u julu prošle godine dobila je glomazni aparat i preklapanja nadležnosti. Pored premijera, ima 26 ministara i sedam potpredsjednika, od kojih su dvojica istovremeno i ministri, odnosno ukupno 32 člana. U Spajićevoj Vladi od sedam potpredsjednika nema nijedna žena,dok ima šest ministarki, pišu Vijesti.

U predlogu koji je upućen EK u prelaznim odredbama je definisano da primjena odredbi o sastavu Vlade počinje od narednog dana od proglašenja konačnih rezultata prvih parlamentarnih izbora.To znači da obaveza smanjenja broja članova Vlade nastaje tek krajem 2027. godine, ako Spajićev kabinet izdrži puni mandat.

Crna Gora je zasada jedina država u regionu koja je bez zakona o Vladi.

Radna grupa za pripremu ovog zakona, kako je rečeno lani Vijestima” u Ministarstvu javne uprave formirana je u junu 2022. godine, a Venecijanska komisija na plenarnom zasjedanju u oktobru 2023, usvojila je mišljenje o Nacrtu zakona, u kojem je ovaj zakonski tekst dobio pozitivnu ocjenu sa određenim sugestijama i preporukama za dalje poboljšanje. Istakli su i da je Nacrt zakona dalje unaprijeden nakon dobijenih komentara sa okruglog stola, kao i mišljenjem Venecijanske komisije i Grupe države za borbu protiv korupcije (GRECO).

FAU TEHNIČKI MANDAT

Jedno od važnih pitanja koje nije sadržano u nekom od članova predlogu zakona je rad Vlade u tehničkom mandatu, iako u obrazloženju stoji da je to u njemu regulisano.

Nacrtom zakona (član 20) bilo je definisano da vlada kojoj je prestao mandat i koja nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu vrši samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti.

“Poslovi iz stava 1 ovog člana obuhvataju poslove koji se odnose na izvršavanje redovnih zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koji ne stvaraju nove finansijske obaveze, bez saglasnosti Skupštine. Vlada kojoj je prestao mandat ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na postavljenja, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i
započetim postupcima. Vlada kojoj je prestao mandat može određivati vršioce dužnosti”, predviđao je Nacrt zakona.

U predlogu zakona u obrazloženju piše ovim zakonom posebno je uređen odnos između Skupštine i Vlade, kao i Predsjednika
Crne Gore i Vlade, dok su određene odredbe posvećene uređivanju ovlašćenja Vlade kojoj je prestao mandat do izbora Vlade u novom sastavu.

Prethodna iskustva rada vlada u ‘tehničkom mandatu’ su pokazala da je potrebno jasno pravno urediti međuprostor između rada dviju vlada, s obzirom da ne smije postojati pravni vakuum od prestanka mandata stare do izbora Vlade u novom sastavu.