Veliki petak se smatra najtužnijim praznikom u hrišćanstvu, jer je to dan kada je Isus Hristos razapet na krstu na Golgoti.

Iako je Veliki petak dan i velike žalosti, ipak hrišćanima ovaj dan treba da posluži da bi se duboko zamislili nad životom. Hristos je svoj život dao da bismo mi živjeli, da bi nas spasao. A da li mi živimo život dostojan Hrista? Da li praštamo? Da li činimo dobro?

Na ovaj veliki praznik, uradite ove 3 stvari:

Strogi post

Ovaj dan se posti i to strogo! Jede se samo hleb i pije se voda. Vjerovanje u narodu je da se na ovaj dan ne jede kopriva, ali ni riba. Svaki vjernik će ispoštovati ovaj veliki praznik postom i molitvom.

Ovaj dan se u kućama ne loži vatra i ne mijesi se hleb.

Ne rade se kućni, ni poslovi u polju

Dan posvećen preispitivanju. Na Veliki petak domaćice ne kuvaju. Taj dan je rezervisan za mir, tugovanje, molitvu i farbanje jaja.

Jaja se farbaju cijeli dan, u što šarenije boje, a prvo ofarbano jaje se naziva Čuvarkuća, boji se u crvenu boju i ostavlja na izdvojeno mjesto godinu dana, da čuva kuću.

Provlačenje ispod plaštanica

Na Veliki petak se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovjestima. Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici posle cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.

Po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena.