Građani Crne Gore za prvih pola godine popili su više od 20 miliona eura ljekova, što je za skoro pet miliona više nego u istom periodu lani. Kao i 2018. godine najviše su traženi monopril plus, rapten duo, presolol, ranitidin…

Za lijekove realizovane preko recepata u apotekama u prvih šest mjeseci ove godine Fondu zdravstva je, kazao je Vikend novinama PR Amer Ramusović, fakturisano 20.641.931,33 eura, što je za 4.807.511,59 više nego u istom periodu lani kada je faktuirisano 15.834.419,74 eura.

“Finansijski izdaci za prvih šest mjeseci 2019. u odnosu na isti period prošle godine u privatnim apotekama povećali su se za 2.263.767,61 eura, dok su finansijski izdaci za izdate recepte preko apoteka ZUA “Montefarm-a” povećani za 2.543.743,90 eura”, precizirao je Ramusović.

Fakturisana vrijednost za lijekove realizovane preko recepta u privatnim apotekama u prvih pola godine, kako je objasnio, iznosila je 7.193.210,75 eura, dok je 2018. ona bila 4.929.443,14 eura. Fakturisana vrijednost za lijekove realizovane preko recepta u montefarmovim apotekama u prvih šest mjeseci ove godine, kako je rekao, iznosila je 13.448.720,58 eura, dok je u istom periodu prošle iznosila 10.904.976,60 eura.

“Jedan od glavnih razloga povećane potrošnje je veća dostupnost ljekova i bolja snabdjevenost tržišta, prije svega zbog donošenja nove Liste ljekova, koja je u primjeni od marta 2018. godine”,smatra Ramusović.

On je naglasio da su i pored povećanja potrošnje, izdvajanja za ljekove po stanovniku u Crnoj Gori značajno niža od izdvajanja u zemljama u okruženju i drugih evropskih država.

VIŠE REALIZOVANIH RECEPATA

U prvih šest mjeseci ove godine, pojašnjava, preko recepata u apotekama je izdato 353.486 pojedinačnih pakovanja ljekova više nego u istom periodu prošle godine. Takođe, realizacija recepata u privatnim apotekama povećana je za 305.782, dok je u Montefarmovim smanjena za 43.423 recepta. Kao i 2018. godine najviše smo pili monopril plus, rapten duo, presolol, ranitidin.

“Preko recepata u periodu od 1. januara do 30. juna ralizovano/izdato je 3.638.909 pojedinačnih pakovanja lijekova preko privatnih i apoteka ZUA “Montefarm-a”. U istom periodu prošle godine je ralizovano/ izdato 3.285.423 pojedinačnih pakovanja lijekova preko privatnih i apoteka ZUA “Montefarm-a””, kazao je Ramusović.

Broj ukupno realizovanih recepata za šest mjeseci ove godine je 2.698.525 preko privatnih i apoteka ZUA “Montefarm-a”, što je za 262.359 više nego u sitom periodu lani kada je preko privatnih i montefarmovih apoteka ralizovano 2.436.166 recepata.

“Od ukupno realizovanih recepata u privatnim apotekama je realizovano 1.480.464, a u apotekama ZUA “Montefarm-a” 1.218 061. U istom periodu prošle godine od ukupno realizovanih recepata u privatnim apotekama je realizovano 1.174.682, a u Montefarmovim 1.261.484″, precizirao je Ramusović.

Realizacija recepata u 2019. u odnosu na isti period 2018. godine, pojašnjava, u privatnim apotekama se povećala za 305.782 recepta, dok je smanjena realizacija recepata u apotekama ZUA “Montefarma” za 43.423 recepta.

NAJTRAŽENIJI MONOPRIL PLUS

Najtraženiji medikamenti u prvoj polovini godine, prema riječima Ramusovića, bio je, kao i prošle godine monopril plus, lijek koji koriste pacijenti sa visokim krvnim pritiskom.

“Izdato je 98.378 pakovanja monopril plusa ukupne vrijednosti 362.893,95 eura, zatim 98.092 pakovanja lijeka rapten duo za terapiju mišićno koštanih oboljenja ukupne vrijednosti 142.353,96 eura, te 85.981 pakovanja medikamenta concor cor za terapiju srčane insuficijencije ukupne vrijednosti 268.486,44 eura. U prvih šest mjeseci ove godine tražen je i presolol koji se koristi u terapiji hipertenzije kojeg je realizovano 77.883 pakovanja ukupne vrijednosti 72. 673,35 eura, kao i 65.547 pakovanja ranitidina, za terapiju oboljenja digestivnog sistema, ukupne vrijednosti 69.016,27 eura”, kazao je Ramusović.

On je podsjetio da je u prvih šest mjeseci prošle godine najtraženiji lijek bio, takođe, monopril plus i da je tada izdato 103.695 pakovanja ukupne vrijednosti 398.199,82 eura.

“U istom periodu 2018. realizovano je i 78.780 pakovanja presolola ukupne vrijednosti 74.392,15 eura, zatim 71.579 pakovanja rapten duo ukupne vrijednosti 98.336,60 eura, te 57.444 pakovanja ranitidina ukupne vrijednosti 57.137,41 eura”, rekao je Ramusović.

Prošle godine tražen je bio i siofor, koji se koristi kod dijabetičara u terapiji hiperglikemije, pa je za pola godine realizovano 58.495 pakovanja ukupne vrijednosti 64.031,38 eura.

RASTE BROJ OBOLJELIH OD TEŠKIH BOLESTI

Podaci pokazuju da, kako kaže Ramusović, u Crnoj Gori raste broj oboljelih od malignih, hemato-onkoloških i autoimunih bolesti te da veća dostupnosti ljekova za liječenje tih oboljenja značajno utiče na rast potrošnje na godišnjem nivou.

“To istovremeno znači da je oboljelima od teških bolesti u našoj državi omogućena savremena terapija u liječenju kao i u mnogo razvijenijim državama. Takođe, uključivanjem privatnih apoteka u mrežu zdravstvenih ustanova obezbjeđena je bolja snabdjevenost ljekovima, što je za posljedicu imalo i povećenje izdataka za ljekove”, rekao je Ramusović.

On dodaje da je za očekivati da će i u budućem periodu rasti potrošnja ljekova, prevashodno zbog uvođenja novih ljekova neophodnih za liječenje, zbog praćenja svremenih tokova u liječenju i dijagnostici i podizanja kvaliteta liječenja, te će postojati stalna potreba za usklađivanjem budžeta sa stvarnim potrebama za ljekovima.

Pozitivna lista proširena za više od 100 medikamenata

Nova Lista jekova, koja je prošle godine dva puta revidirana, ističe Ramusović, proširena je i novim jekovima, posebno savremenim jekovima za mnoga teška patološka stanja koja opterećuju našu populaciju, a za koje treba obezbijediti značajna finansijska sredstva. Riječ je o, kako je kazao, karcinomi, autoimuna oboljenja multipla skleroza, reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva, infektivne bolesti HIV i hepatitis C, i druga.

“Lista jekova proširena je sa više od 100 novih jekova koji se koriste u tretmanu hematoonkoloških oboljenja, što je novina u odnosu na raniji period, jer je za sva maligna i hemato -onkološka oboljenja obezbjeđena savremena terapija u liječenju kao i u tretmanu autoimunih oboljenja”,kazao je Ramusović.

Riječ je o skupim jekovima koji se, kako je rekao, često doživotno koriste kod dijabetesa, vantjelesne oplodnje; kardiovaskularnih oboljenja; hipertenzije kao hroničnog oboljenja koje je u stalnom porastu; infektivnih bolesti, posebno vodeći računa o oboljelima od HIV infekcije i Hepatitisa C, te anemije izazvane nedostatkom gvožda kod pacijenata na hemodijalizi.

“Lista je proširena i medikamentima koji se koriste u liječenju transplantiranih pacijenata; oftalmoloških oboljenja; prevencije respiratornog virusa kod odojčadi; psihijatrijskih bolesti; osteoporoze sa povećanim rizikom od pojave fraktura”, istakao je Ramusović i dodao da je sada veća mogućnost izbora bezglutenskih proizvoda za oboljele od celijakije.

Na Listu su, kako je rekao, uvršteni određeni dijetetski proizvodi kao dodatak ishrani, namijenjeni posebno osjetljivoj grupi pacijenata (odojčad, djeca sa multiplim alergijama na hranu, onkološki pacijenti…);

“Važno je istaći da se u sklopu Liste jekova nalazi Posebna lista jekova, koja se takođe u cjelosti finansira iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. To su jekovi sa posebnim režimom odobravanja, namijenjeni za liječenje rijetkih bolesti, transplantiranih pacijenata, onko-hematoloških hroničnih oboljenja, rijetkih tumora i drugo”, istakao je Ramusović.

To je, kako je kazao, jedan od načina obezbjeđivanja ciljane terapije za teško oboljele pacijente što takođe utiče na porast potrošnje jekova, a samim tim i finansijskih izdataka.

“Osiguranim licima Fonda obezbjeđuje se terapija koja nije sastavni dio Liste jekova, po definisanoj proceduri preko Komisije Ministarstva zdravlja. Ti ljekovi, takođe, koriste se za liječenje rijetkih bolesti, kao nastavak liječenja posle inicijalno uvedene terapije u nekoj zdravstvenoj ustanovi van Crne Gore u koju je pacijent upućen na liječenje i predložene kao nastavak terapije u daljem liječenju u Crnoj Gori. Sredstva za te jekove nije moguće predvidjeti, odnosno za njihovu nabavku je potrebno izdvojiti značajna neplanirana finansijska sredstva”, naglasio je Ramusović i istakao da se nabavka i kontinuitet u primjeni tih ljekova takođe finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.