Većina mladih ne želi da se bavi poljoprivredom, ali na sreću u Crnoj Gori ima i onih koji dokazuju suprotno. Jedan od njih je Pljevljak Radoslav Bele Zečević koji je najmlađi profesionalni pčelar u Crnoj Gori.

Ovaj mladi agronom već osvaja medalje koje pokazuju koliko je uspješan u poslu kojim se bavi. Zečević kaže da je za pčelarstvo potrebno odricanje, postavljanje jasnih ciljeva, i 14 sati svakodnevnog rada u pčelinjaku.

“Pored proizvodnje meda i uzgoja selekcionisanih matica bavim se proizvodnjom matičnog mliječa i po proizvedenoj količini sam rekorder u Crnoj Gori. Ostali proizvodi koje radim su još med, perga, propolis kapi, rojevi i prirodni vosak. Skoro sve, osim pčelinjeg otrova. Većina opreme koju posjedujem je elektronska i od kvalitetnog prohroma. Imam i objekat za vrcanje meda, skladištenje meda, košnica i ostalog pomoćnog materijala”, kazao je Zečević.

Ove godine na Novosadskom sajmu on je osvojio dvije zlatne medalje, i to veliku zlatnu medalju za čistu matičnu mliječ, kao i zlatnu medalju za poliflorni vrcani med.

“Ovo je moje prvo takmičenje i moje prve medalje. Za mene veliki uspjeh jer je Novosadski sajam među deset najznačajnijih sajmova u Evropi, a najznačajniji sajam Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana. Konkurencija je bila ogromna jer je učestvovalo devet zemalja regiona. Jedini sam dobitnik za ova dva proizvoda iz Crne Gore”, ispričao je Zečević.

Član je Saveza Pčelara Crne Gore i registrovani uzgajivač selekcionisanih matica, a ističe da je saradnja sa njima kao i sa kolegama iz regiona odlična.

Ovaj posao zavolio je kao dijete

Posao sa pčelama zavolio je još kao dijete, pa se, kako priča Zečević, pčelarstvom bavi od svoje desete godine.

“Pradjed se bavio pčelarstvom u predratnom periodu, takođe baba sa majkine strane se bavila pčelarstvom. Predložio sam svom ocu da nabavimo jednu košnicu za početak, on me odmah poslušao i nabavio mi je šest pčelinjih zajednica”, kazao je on.

Ističe da je svaki početak težak, pa tako je bilo i u njegovom slučaju.

“O pčelama nijesam znao ništa, ali sam počeo da učim. Svake godine pa i danas u kontinuitetu sam proširivao svoj pčelinjak tako da danas imam izimljenih oko 160 pčelinjih zajednica. U sezoni je to oko 120-130 pčelinjih zajednica i oplodna stanica za uzgoj visokokvalitetnih selekcionisanih matica koja broji preko 300 oplodnjaka”, dodaje on.

Radoslav naglašava da ne bi uspio bez podrške porodice, i preporučuje mladima da se bave pčelarstvom.

“Za ovaj posao treba puno odricanja. Nije lako, ali mladima bih preporučio da se bave pčelarstvom ako žele da ulože: znanje, vrijeme, strpljenje, odricanje, novac”, kazao je on.

Mladima potrebna podrška i pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Zečević naglašava da je resorno ministarsvo uradilo dosta kada je pčelarstvo u pitanju, ali, prema njegovim riječima, to je samo početak.

“Od ministarstava imam podršku regresa četiri eura po uzgojenoj i isporučenoj matici, regresirani sirup, pogače i lijekove za pčele. Ako se radi na tome da budemo pčelari kao u Evropi koje sam zajedno sa ostalim pčelarima iz Crne Gore obilazio onda smo mi još na dosta niskoj stepenici”, priča on.

Potrebno je, kako dodaje da se više uloži u infrastrukturu sjevera Crne Gore, jer većina pčelara seli pčele na sjever.

“Ja sam seleći pčelar. Pčele su u toku zime zbrinute na dvije lokacije. Prva lokacija prigradsko naselje Židovici, a druga lokacija je u okolini Danilovgrada. Ljeti selim pčele u selo Odžiće 20 kilometara od Pljevalja ispod obronaka planine Ljubišnje i na Žabljak. U selu se obavlja glavnica proizvodnje u toku sezone. Jako nam je bitno da su putevi kvalitetni jer je putna mreža krvotok države”, navodi on.

Dodaje da Ministarstvo mora više ulagati u edukaciju.

“Posebna pažnja da se obrati na mlade pčelare koje žele profesionalno da se bave pčelarstvom jer će oni u budućnosti biti stub crnogorskog pčelarstva. Potrebno im je obezbjediti bespovratna sredstva da ulože u proizvodnju i pospješe kvalitet proizvoda i postignu konkurentnost na tržištu”, kazao je on.

Apeluje na Ministarstvo da preduzme rigorozne mjere i spriječi ogroman šverc meda.

Iako ima mnogo posla, ovaj mladi i uspješni poljoprivrednik ne namjerava da odustane, želi da se istakne sa svojim proizvodima u Crnoj Gori, a i šire, kao i da poveća obim proizvodnje.