Nacrtom zakona o budžetu predviđene su uštede na strani diskrecionih rashoda od oko 60 odsto ili 183 miliona eura, saopštio je Danu ministar finansija Milojko Spajić i dodao da se diskrecioni rashodi odnose na konsultantske usluge, advokatske usluge, komunikacione usluge, reprezentaciju…

Od ovih ušteda 13 miliona biće potrošeno na dodatna izdvajanja za socijalna davanja, usklađivanje penzija i zdravstvo, pa će ukupno smanjenje javne potrošnje u odnosu na 2020. godinu iznositi 170 miliona eura.

“Ogroman i značajan posao privodimo kraju i Vlada će u roku imati predlog zakona o budžetu za 2021. godinu, koji će biti dostavljen Skupštini na usvajanje do kraja marta. Glavne odlike ovog budžeta biće značajno smanjenje deficita i štednja države, a ne građana. Povećavamo transparentnost preko pune primjene programskog budžeta i došli smo do nevjerovatnih ušteda. U odnosu na 2020. godinu, predviđene uštede na strani diskrecionih rashoda države su oko 60 odsto (183 miliona eura). S obzirom na to da su predviđena dodatna izdvajanja za socijalna davanja, usklađivanje penzija, zdravstvo…ukupno smanjenje javne potrošnje iznosi 170 miliona eura u odnosu na 2020. godinu”, izjavio je Spajić.

Prema njegovim riječima, rashodi za konsultantske usluge će biti tri puta manji, prepoloviće rashode za razne usluge (komunikacione i advokatske usluge, službeni ručkovi, reprezentacija, gorivo, putovanja…).

U 2020. godini je za ključne konsultantske usluge u okviru tekućeg budžeta planirano 30,9 miliona, a sada 11,7 miliona, dok je za razne usluge lani planirano 70,4 miliona, a sada 32,7 miliona.

“Ta dva reza, kao i kod ostalih diskrecionih troškova, više nego pokrivaju socijalne potrebe za čitavu godinu. Vraćamo dječji dodatak, a namjera je da povećamo i minimalnu zaradu. Izdvajanja za plate i penzije, u skladu sa zakonskim obavezama njihovog usklađivanja, biće blago povećana, a veći su rashodi za zdravstvo i socijalnu pomoć zbog većih potreba usled kovid situacije”, istakao je Spajić.

Ukazao je da su ovi podaci iz nacrta zakona o budžetu, što znači da su moguće eventualne djelimične promjene do usvajanja predloga na Vladi.

“Do usvajanja Zakona o budžetu za 2021. godinu podsjetiću da se prešlo na privremeno finansiranje, koje se sprovodi po zakonu i Ustavu. Za dvije sedmice bilo je fizički nemoguće napraviti budžet od nacrta prethodne administracije, a koji bi zadovoljavao naše standarde. Pod jedan, to se odnosi na transparentnost koju programskim budžetom za 2021. podižemo sa prvog na četvrti nivo, mnogo preciznije će se znati za šta je novac namijenjen i da li se troši svrsishodno. Važna je bila i alokacija potrošnje: na stvari koje su esencijalne, a ne trivijalne/nepotrebne”, kazao je Spajić.

Istakao je da ova vlada ima obavezu jedino prema građanima i državi, te da zbog dobrih i zakonitih odluka trpi svakodnevne napade koji svjedoče o nemoći da bilo ko utiče na novu vladu Crne Gore.

“Razumijemo da smeta to što se ovoliko podiže ljestvica u upravljanju javnim finansijama, kontroli i odgovornom raspolaganju novcem poreskih obveznika jer znamo da mnogima nije lako prihvatiti rampu za partijske i lične interese”, poručio je ministar.

I pored velikog budžetskog smanjenja, kako je kazao, kapitalni dio je planiran na nešto većem nivou nego 2020. i u skladu je sa srednjoročnim planom. Infrastrukturni projekti su, kako je naveo, takođe prioritet.

“Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i čitava vlada pokazuju odgovornost prema građanima time što je odlučeno da prvi put imamo punu primjenu programskog budžeta nasuprot dosadašnjoj praksi linijskog, koji više skriva nego što otkriva. Budžetski tim je odradio sjajan posao u dubinskoj analizi predviđenih troškova. S druge strane, budžetski inspektor će kroz novi zakon da se izdigne na nivo koji zaslužuje kao prvi red budžetske straže i odbrane države. Time ta institucija postaje atraktivna pozicija za najbolje revizorske kadrove”, poručio je Spajić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je u dugovima do guše, ali ne zbog ove vlade već je to rezultat prethodne vladavine.

“S obzirom na stanje u državnom budžetu koje smo zatekli, a koje odlično znaju oni koji kritizerstvom pokušavaju da emisiju obveznica stave u negativan kontekst, jedino moguće je bilo da idemo na međunarodno tržište i obezbijedimo sredstva za stabilnost javnih finansija”, zaključio je on.

Vratili 240,5 miliona duga po osnovu obveznica iz 2016. godine

Spajić je kazao da je Vlada već obezbijedila na vrijeme 750 miliona eura, po najkonkurentnijim uslovima za države sa B rejtingom, i uz poštovanje procedura i zakona.

“Većina tog iznosa je opredijeljena za vraćanje dugova bivše vlasti, koji dospijevaju na naplatu, i pokrivanje deficita budžeta. Nedavno je vraćeno 240,52 miliona eura po osnovu emisije euroobveznica iz 2016. godine. Oko 230 miliona će biti korišćeno za prijevremenu otplatu skupih, netransparentnih kredita iz ranijeg perioda, a imamo i obaveznu rezervu zbog kovid situacije”, rekao je Spajić.