Odredbe zakona o igrama na sreću koje je predložila Vlada u dijelu oglašavanja predstavljaju školski primjer diskriminacije, kršenja Ustava Crne Gore kao i pravila međunarodnog prava i prava EU. Važno je napomenuti da je ovo pitanje koje umnogome prevazilazi industriju igara na sreću, i predstavlja udar na čitavo tržište oglašavanja, koje je jedan od generatora javnih prihoda u Crnoj Gori u proteklih deset godina – poručuje predstavnica Udruženja Montenegro Bet Lucija Anđelić- Kukuljac
Nacrt novog zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, koji predviđa strože poreze i zabrane oglašavanja, mogao bi, kako tvrde stručnjaci, izazvati ozbiljne posljedice ne samo za ovu industriju već i za ukupnu ekonomiju zemlje. Lucija Anđelić-Kukuljac, predstavnica Udruženja Montenegro Bet, upozorava da bi neodrživa fiskalna opterećenja i ograničenja u oglašavanju mogla dovesti do gubitka više hiljada radnih mjesta, kao i do pada javnih prihoda, uz rizik masovnog prelaska igrača na crno tržište. Na taj način Vlada bi, umjesto dodatnih prihoda, mogla zabilježiti pad od očekivanih 50 na svega 20 miliona eura godišnje.
Posebnu pažnju privlači i primjer Španije, gdje je Vrhovni sud nedavno ukinuo zabranu oglašavanja igara na sreću, navodeći da takve mjere narušavaju slobodu poslovanja. Anđelić-Kukuljac smatra ovu odluku važnim presedanom za Crnu Goru kao zemlju kandidatkinju za članstvo u EU, jer se od nje očekuje usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima koji podržavaju slobodno tržište i odgovorno oglašavanje. Naglašava da Crna Gora ne može zanemariti ovu presudu koja daje važnu poruku o zaštiti slobode poslovanja i promoviše održive mjere zaštite potrošača – posebno maloljetnika – kroz stroge regulative, umjesto kroz zabrane.
Argumenti
– Ukoliko Vlada Crne Gore ne bude imala sluha za stručnu javnost kao i za prijedloge industrije igara na sreću, gotovo je izvjesno da će doći do gubitka nekoliko hiljada radnih mjesta u ovo industriji, uz više od deset miliona eura izgubljenih investicija, i to u „optimističnoj“ varijanti – kazala je predstavnica Udruženja Montenegro Bet Lucija Anđelić- Kukuljac koja navodi argumente za svoju izjavu.
– Scenario pred nama dovešće do nivoa fiskalnog opeterećenja za industriju čak pet do deset puta većeg nego u susjednim zemljama, ne uzimajući u obzir dodatne tehničko – administrativne troškove – tvrdi Anđelić-Kukuljac dodajući da ne treba biti ekonomski ekspert da bismo predvidjeli jedini logičan ishod, koji važi za sve privredne aktivnosti, pa tako i za igre na sreću.
– Pretjerano oporezivanje uvijek rezultuje padom legalne aktivnosti, oštrim smanjenjem javnih prihoda i u našem slučaju, migriranjem igrača ka crnom tržištu neregulisanih stranih sajtova. Umjesto pompezno najavljivanih 50 miliona eura godišnje, biće čudo ukoliko godišnji nivo javnih prihoda dobaci sumu od 20 miliona eura – kazala je naša sagovornica.
Udruženje Montenegro Bet, čiji članovi već mjesecima predlažu rješenja za izmjenu zakonskih odredaba koje bi omogućile razvoj industrije igara na sreću i društvo i državu zaštitile od razarajućih posljedica crnog tržišta.
– Nema budućnosti legalne industrije bez održivog sistema oporezivanja, a prije svega ukidanja oporezivanja dobitaka. Ova praksa širom EU prepoznata je kao neodrživa jer stvara prekomjerna poreska opterećenja. Stavljanje van snage nerazumne zabrane korišćenja e-banking i m-banking u trenutku kada se cio svijet integriše u globalnu digitalnu zajednicu, takođe je uslov svih uslova, jer je trenutno stanje pogubno i za državu i za priređivače – kazala je Anđelić-Kukuljac.
Diskriminacija
Navodi da Vlada želi da uvede još restriktivnije odredbe i u dijelu oglašavanja.
– Ove odredbe zakona koje je predložila Vlada u dijelu oglašavanja predstavljaju školski primjer diskriminacije, kršenja Ustava Crne Gore kao i pravila međunarodnog prava i prava EU. Važno je napomenuti da je ovo pitanje koje umnogome prevazilazi industriju igara na sreću, i predstavlja udar na čitavo tržište oglašavanja, koje je jedan od generatora javnih prihoda u Crnoj Gori u proteklih deset godina – poručuje Anđelić Kukuljac.
Španija je pokušala da uspostavi balans između zaštite potrošača i slobode tržišta u sektoru igara na sreću, a nedavno je Vrhovni sud ukinuo zabranu oglašavanja zbog narušavanja slobode poslovanja.
Naša sagovornica ističe da je ova odluka veoma važna vijest za cijelu poslovnu zajednicu Crne Gore i presedan, jer je najviša sudska instanca članice EU potvrdila utemeljenost argumenata i činjenica na koje kao kompanija već godinama ukazuju.
– Sloboda poslovanja i zaštita potrošača, a na prvom mjestu maloljetnika, ne može se postići zabranama, već veoma strogim standardima zaštite ugroženih društvenih grupa, na čemu radimo gotovo 20 godina, mnogo prije nego što su ove mjere i postale zakonska obaveza – istakla je Anđelić-Kukuljac
Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Crna Gora, prema njenim riječima, ima obavezu da svoje zakonodavstvo uskladi s evropskim standardima koji podržavaju načelo slobodnog tržišta i slobode pružanja usluga.
– Praktično odluka suda u Španiji je i obavezujuća za Crnu Goru jer je ta presuda dio pravila međunarodnog prava kao i prava EU i u skladu sa Ustavom CG ona se mora poštovati – poručuje Anđelić-Kukuljac.
Vlada ne odgovara
Već mjesecima se, kaže, trude da nadležnima u Vladi ukažu na pogubnost predloženih odredaba Nacrta zakona, ali nikakav odgovor još nijesu dobili.
– Predložili smo više prijedloga koji bi osigurali održiv razvoj industrije. Predali smo detaljne sugestije i prijedloge za izmjenu Nacrta zakona o igrama na sreću, a 12. novembra učestvujemo na okruglom stolu kao dio javne rasprave o ovom nacrtu – kaže Anđelić-Kukuljac koja podsjeća da su samo u ovoj godini organizovali dvije najveće građanske inicijative u istoriji Crne Gore, sa ukupno prikupljenih više od 46.000 potpisa za ukidanje zabrane korišćenja savremenih e-banking platformi, odnosno ukidanje poreza na dobitak.
– Vlada je nažalost zanemarila volju građana koji su tražili izmjenu ovih zakonskih normi što će imati nesagledive posjledice kako po budžet Crne Gore tako i po društvo uopšte. Prijedlog zakona, u trenutnoj formi, predstavlja ozbiljnu prijetnju po dalje poslovanje legalne industrije igara na sreću, ali prije svega za više od 3.000 direktnih i preko 5.000 indirektnih radnih mjesta koje ona generiše. Kvalitetnim dijalogom sa državnim organima možemo zajednički spriječiti ekonomske posljedice koje bi ovaj zakon u trenutnom obliku sigurno proizveo, ali za tako nešto nema puno vremena – poručila je Anđelić-Kukuljac.
Kao lider u odgovornom priređivanju, smatra važnim da se takvi standardi podrže i unaprijede, uz postepeno povećanje fiksnih naknada sa 500 na 700 eura, umjesto 1.000 eura, koje će pratiti ekonomska kretanja u Crnoj Gori, umjesto naglog, arbitrarnog povećanja koje bi moglo podstaći eksploziju crnog tržišta.
– Tržište oglašavanja bi trebalo urediti u skladu sa najboljom evropskom praksom, poput španskog modela, gdje se strogo poštuju standardi odgovornog oglašavanja i nulta dostupnost maloljetnicima – objasnila je Anđelić-Kukuljac dodajući da novi zakon, kroz dodatne restrikcije u plaćanju i oglašavanju, znatno ugrožava poslovanje legalnih priređivača igara na sreću.
– Restrikcije na korišćenje e-banking i m-banking platformi za uplatu na onlajn naloge su u suprotnosti s trendom globalne digitalizacije i teško se nalazi primjena bilo gdje u svijetu, dok zabrana reklamiranja krši osnovne principe slobode poslovanja garantovane pravom EU. Veoma restriktivne zabrane reklamiranja dovešće do ozbiljnih poremećaja na domaćem tržištu oglašavanja, što je ne samo ekonomski pogubno već i protivno slobodi pružanja usluga i konkurentnosti, jednog od najvažnijih standarda EU – kaže Anđelić-Kukuljac, ističući da ne samo da se krši načelo slobodnog poslovanja garantovano Ustavom Crne Gore i najvišim standardima EU, već legalnu industriju gura ka drastičnom rastu crnog tržišta i potpunoj destabilizaciji.
– Crna Gora gubi kontrolu nad industrijom i prihodima od igara na sreću – poručila je na kraju Anđelić-Kukuljac.
Negativan uticaj na zapošljavanje
Kada je u pitanju zapošljavanje i tu, kako kaže Lucija Anđelić- Kukuljac, imamo negativan uticaj.
Uticaj može biti poguban. Već navedeni gubici radnih mjesta odnose se samo na ona direktno povezana sa industrijom igara na sreću. Treba imati u vidu i barem 5.000 radnih mjesta kompanija dobavljača – od IT-a, proizvodnje informatičke opreme, oglašivača, štamparija. Govorimo o godišnjim gubicima od najmanje 50 miliona eura. Naši analitički timovi rade na bližim procjenama o čemu ćemo domaću javnost detaljno obavještavati u narednim sedmicama – poručuje Anđelić- Kukuljac.
Pročitajte još