U sijedu je Vlada konačno iznijela detalje dugo najavljivanog nacrta Zakona o porijeklu imovine kojim se predviđa oduzimanje i konfiskacija svega što je nezakonito stečeno. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je nekoliko puta isticao da mu je pomenuti zakon prioritet u odnosu na sve druge debate oko popisa stanovništva, crkve, rekonstrukcije Vlade… Cilj je, kako potpredsjednik kaže, da se ovim, žargonski nazvanim – zakonom protiv mafije „stane na kraj nelegalnom bogaćenju – kriminalaca, funkcionera, mafijaša“.

Glavni novitet ovog zakona je da će teret dokazivanja biti na osumnjičenom a ne, kao što je do sada bio slučaj, na državi. Izabran je takozvani in rem model, čiji rodonačelnik je Republika Irska, gdje se pravni postupak vodi protiv imovine umjesto dosadašnjeg in personam – protiv određenog lica. Po sadašnjem Zakonu o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djeltanošću, morala je postojati krivična osuda iako je finansijska istraga bila moguća i tokom trajanja krivičnog postupka. Međutim, po novom zakonu, ako bude usvojen, neko može biti i oslobođen u krivičnom postupku, ali ako postoji sumnja da je imovina stečena nezakonito, ona  ostaje pod istragom.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić je objasnio na Vladinom press-u, gdje je prezentiran nacrt Zakona, da će tužilac na osnovu otvorenog izviđaja (nakon što se utvrdi osnov sumnje) formirati finansijske timove za ispitivanje imovine. Ako se prikupi dovoljno dokaza, onda se sačinjava izvještaj i pokreće građanski postupak kako bi se oduzela nezakonito stečena imovina.

„Teret dokazivanja je na onom ko je nezakonito stekao imovinu. Ako ne dokaže, ona ide Upravi za imovinu. Kad se pokrene finansijska istraga, imovina će biti zamrznuta. Presuda u građanskom postupku neće zavisiti od presude u krivičnom postupku“. U zakonodavstvu EU ovakav princip se uspješno primjenjuje već duže vrijeme.

Da je ovakav zakon i njegova dosljedna primjena sušta potreba, jasno je i domaćoj i međunarodnoj javnosti. Dosadašnje finansijske istrage koje je vodilo zarobljeno Specijalno državno tužilaštvo (SDT) su dale minorne rezultate uprkos statistici i dijagramima kojima navedeno tužilaštvo uobičajeno pribjegava kada treba prezentirati postojanje rezultata. Evropska komisija (EK) je u prošlonedjeljnom Izvještaju o napretku za 2021. godinu istakla „skromne rezultate“ postignute u oduzimanju imovine u slučajevima visoke korupcije. Ove godine privremeno je zamrznuta imovina u svega dva slučaja.

U čitavoj 2020. godini u slučajevima visoke korupcije pravosnažno je oduzet jedino stan Milošu Maroviću, sinu odbjeglog Svetozara Marovića, bivšeg državnog i funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS). Vrijednost stana od 193 m² u Budvi, koji je prešao u vlasništvo države, dodatno umanjuje postojeća hipoteka od 236.000 eura koje je prije sedam godina uzeo Miloš Marović na ime navodne pozajmice od jednog građanina Budve. EK u svom izvještaju navodi i nevjerovatne „rezultate“ Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Naime, „u četiri slučaja ASK je zatražila oduzimanje materijalne dobiti pred nadležnim sudovima koji su rezultirali jednom konfiskacijom u vrijednosti of 2.892 eura u 2020. godini i dvije konfiskacije u vrijednosti of 8.654 eura u prvoj polovini 2021. godine“.

Vlada je nacrtom predvidjela da se zakonom daju ovlašćenja za utvrđivanje poreske obaveze na neprijavljeni prihod. Takođe i imovina fizičkih lica koja se nalazi van zemlje moći će se procjenjivati na „pretpostavljeni dohodak kojim je stečena“. Taj neprijavljeni dohodak biće oporezovan po stopi od 80 odsto. Takođe, istraga se, kako iz Vlade navode u predloženoj ali ne i konačnoj verziji, može pokrenuti za vrijednosti imovine koje prelaze 50.000 eura.

Boris Marić je istakao da će se novim zakonom omogućiti pristup i bankovnim računima u zemlji i inostranstvu kako bi se istrage učinile što efikasnijim. Vlada je uz to osigurala ekspertsku pomoć Savjeta Evrope, Velike Britanije, Njemačke i Italije. Dosadašnje međunarodne istrage su uglavnom tapkale u mjestu godinama pod najraznovrsnijim izgovorima i do sada niti jedna od afera međunarodnog karaktera nije doživjela sudski epilog, uključujući i Aferu Telekom (slučaj podmićivanja državnih funkcionera kroz fiktivne konsultantske ugovore prilikom privatizacije Crnogorskog Telekoma). Ona je u Sjedinjenim Državama istražena i pravosnažno okončana, ali se u Crnoj Gori ne vidi ni početak kraja.

Nedavna posjeta Metjua Galicije, sina ubijene malteške novinarke Dafne Karuane Galicije, crnogorskoj Skupštini i razgovori sa potpredsjednicom Brankom Bošnjak i poslanicima vladajuće koalicije oko pokretanja parlamentarne istrage i saradnje sa EU i Maltom oko Afere Možura može eventualno dati podsticaj učinkovitijoj istrazi koja ima slične ciljeve sa predloženim zakonom. Pokojna Galicija je prije smrti istraživala energetske dilove između crnogorskih, malteških i azerbejdžanskih poslovnih krugova koji su doveli do multiplikacije troškova izgradnje vjetroelektrane između Ulcinja i Bara i čudnih transakcija između raznih offshore firmi iza kojih se kriju kompanije i računi osoba uključenih u radnje koje su sada pod istragom EUROPOL-a, upravo zbog ubistva pomenute novinarke.

Offshore kompanije i računi, koji su sami po sebi legitimni, su omiljeno pribježište onih koji žele sačuvati nezakonito stečenu imovinu. Finansijski istražitelji ističu da je međunarodna saradnja ključna kada je u pitanju sakrivena imovina. Dosadašnja curenja podataka kroz Panama papire, Rajske papiri, Offshore Leaks, Pandora itd. su samo potvrda neophodnosti međudržavne saradnje.

Ptpredsjednik Abazović je naglasio da „građani jedva čekaju da zakon stupi na snagu“ i da će se „targetirati dio imovine iz nekih poznatih slučajeva, koji nisu dobili epilog“. U pitanju je milionska imovina po riječima Abazovića i „treba da se pomogne budžet, ali i građani, školstvo, zdravstvo…“.

Nedavno je i Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić rekao da računa na novi zakon da će pomoći punjenju budžetskih sredstava kada je prezentirao svoju poresku reformu i ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Koliko su takva očekivanja realna u bliskoj budućnosti, veoma je upitno. Naime, Zakon je prezentiran samo u formi nacrta koji tek treba da prođe javnu raspravu i onda, ako mu se posreći, da uđe u skupštinsku proceduru u nadi da će nekada stići na red. U proceduri i na čekanju je već oko stotinu različitih akata koji se svakim danom nagomilavaju zbog blokade Skupštine od dijela vladajuće većine.

Osim ako ne bude izglasan po ubrzanoj proceduri i uz pomoć dijela opozicionih stranaka koje ga načelno podržavaju, teško je zamisliti da će doći do njegove primjene u dogledno vrijeme. Čak i ako bude te sreće da se zakon usvoji, njegovu primjenu će dočekati nereformisano i zarobljeno tužilaštvo čije oslobađanje je veoma upitno u doglednom vremenskom roku. Pod pretpostavkom da se i to desi, proći će još mjeseci dok se ne smijene sadašnji i postave novi tužioci. Njih će na kraju dočekati zarobljeni sudovi čija reforma nije ni u nacrtima. Abazović i njegovi saradnici ističu da su svjesni prepreka koje ih čekaju a veći dio javnosti se i dalje nada da neće sve ostati na najavama i jalovim prepirkama koje su već pojele godinu dana nove vlasti.