Priključak na daljinsko grijanje, prirodni gas, vodovod i kanalizaciju u Srbiji će biti besplatan i obavezan. To je promjena koja je predviđena Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, koji je u javnoj raspravi od 30. januara do 20. februara.

Priključci na daljinsko grijanje, vodovod, kanalizaciju i gas sada u Srbiji koštaju od nekoliko do više stotina evra. Jedan od retkih gradova gdje je priključak na daljinsko grijanje besplatan je Šabac, ali ostale toplane su bile protiv ovog poteza, a i sada će biti tako, kako kažu u Poslovnom udruženju “Toplane Srbije”.

Uprkos svemu besplatan i obavezan priključak na daljinsko grijanje mogao bi da smanji broj individualnih ložišta i tako poboljša kvaitet vazduha jer su ta ložišta jedan od glavnih uzroka njegovog zagađenja.

Inače, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je kao razlog za uvođenje obaveznosti priključivanja svih objekata na infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda i daljinskog grijanja navelo smanjenje broja individualnih ložišta i štednju energije.

Članom 28. Nacrta Zakona propisana je obaveza priključenja svih vlasnika objekata na postojeću infrastrukturu, naročino na infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda i daljinskog grijanja, sa preciziranom odredbom da vlasnik objekta nema obavezu plaćanja naknade za priključenje, već da je to obaveza privrednog društva čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina odnosno jedinica lokalne samouprave, navelo je Ministarstvo.

Nacrt uvodi i mogućnost da vlasnik objekta dostavi dokaz da će za proizvodnju električne energije, odnosno grijanje i hlađenje koristiti obnovljive izvore energije, pa u tom slučau nema obavezu da se priključi na pomenutu infrastrukturu.

Nje baš najjasnije ko bi trebalo da pokrene inicijativu za priključenje, tačnije da li to radi komunalno preduzeće ili vlasnik objekta, ali postoji kaznena odredba za ta preduzeća ako ne priključe objekat čiji je vlasnik to od njih tražio.

Stojanović: Toplane nemaju novca da to finansiraju

Dejan Stojanović, predsjednik Poslovnog udruženja „Toplane Srbije“, kaže za Balkan Green Energy News da su protiv ovog predloga, kako je sada zamišljen. On navodi da se priključci plaćaju svuda, i u regionu i u Evropi.

Ako priključak bude besplatan, toplane će morati da podignu cijenu grejanja, pa će to opet platiti potrošači, ali ne samo oni koji su priključeni besplatno, nego i oni koji su ga ranije već platili. Oni će plaćati duplo, dodaje on.

Stojanović naglašava da su toplane godinama u teškoj situaciji, koja je pojačana zbog energetske krize, pa bi ih ova mjera dodatno finansijski opteretila. Ipak, kako kaže, moguće je naći neko rješenje, na primjer, ako bi taj trošak priključka preuzele lokalne samouprave.

Svi koji žele da se priključe na daljinsko grijanje trebalo bi da plate opravdane troškove priključka i mislim da je to najpravedniije za sve, poručuje Stojanović.

On upozorava da nije dovoljno samo neko domaćinstvo priključiti na mrežu daljinskog grijanja, već ono mora obezbjediti i unutrašnje instalacije, radijatore, da bi to iskoristilo.

Jerotić: odličan potez

Jedan od zagovornika ideje besplatnog priključenja na daljinsko grijanje je Slobodan Jerotić, bivši direktor Toplane Šabac, koja to primjenjuje od februara 2000.

Posle toga su priključene sve nove zgrade koje su bile na manje od 50 metara od postojećeg toplovoda, a tamo gdje nije bilo toplovoda izgrađene su gasne kotlarnice koje su predate na upravljanje Toplani sa namerom da nakon proširenja toplovodne mreže budu povezane na toplovod. Gasne kotlarnice bi, kako kaže, ostale za slučaj havarije, ali i moguće za primjenu modela prozjumera ovog puta za proizvodnju i potrošnju toplotne energije.

Ako se Nacrt Zakona prihvati, rješenje koje se od 2020. primjenjuje u Šapcu ubuduće će se primjenjivati u cijeloj Srbiji, kaže za Balkan Green Energy News Jerotić, koji je sada konsultant za daljinsko grijanje, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

On navodi da je cilj ove izmjene gašenje individualnih ložišta, smanjenje emisija polutanata, prije svega SOx, NOx, PM2,5 i PM10, letećeg pepela, gareži, i energetska sigurnost jer je daljinsko grijanje daleko najfleksibilnija tehnologija, idealna za gorivi miks gde dominiraju obnovljivi izvori energije.

Investicije koje bi osnovu besplatnih priključaka imale toplane vratile bi se kroz dvije do tri godine, a moguće rješenje je i da lokalna samouprava pokrije te troškove jer je ona i vlasnik te mreže, ističe Jerotić.