Direktor Komunalnog Radivoje Bujišić kaže da je zbrinjavanje napuštenih životinja veliki problem za to preduzeće

DOO Komunalne usluge je u velikom problemu kada je u pitanju zbrinjavanje napuštenih životinja. Sa jedne strane kapaciteti skloništa popunjeni su a sa druge hvatanje, zbrinjavanje i briga o njima je finansijski zahtjeva posao – kazao je direktor tog preduzeća Radivoje Bujišić. 

Sklonište za napuštene životinje je otvoreno 2012. godine. Nalazi se u selu Zabrđe, koje je od Pljevalja udaljeno četiri kilometra.

KAPACITETI

Bujišić kaže da sklonište kapacitetima ne zadovoljava potrebe grada jer se prema procjenama na ulicama Pljevalja nalazi oko 120 napuštenih pasa.

– Sklonište ima 80 mjesta, odnosno 20 odvojenih bokseva. To nije dovoljno za potrebe Pljevalja. Neophodno je proširiti ga ili izgraditi novo sklonište. Dakle, bez obzira na svu angažovanost, Službe za izgubljene i napuštene životinje nije moguće udovoljiti svim zahtjevima građana, koji su se oslobodili ili hoće da se oslobode svojih ljubimaca. Takođe, neophodno je zamijeniti krov magacinskom dijelu objekta i popraviti ogradu – naveo je Bujišić.

Životinje hrane kuvanim obrocima, zrnastom hranom, uz vitaminske dodatke i mlijeko za mladunčad.

– Finansijskim planom predviđen je za ovu godinu trošak od 11.756 eura za hranu, što je 5.756 eura više nego za 2024. godinu. Troškovi za potrebe skloništa su prošle godine iznosili 97.198 eura – kaže Bujišić i apeluje na sve ljude dobre volje i društveno-odgovorne kompanije da, ukoliko su u mogućnosti, pomognu.

PRIKUPLJANJE

Služba za izgubljene i napuštene životinje svakodnevno obilazi gradsko područje i interveniše po prijavi građana i Komunalne policije. Predviđeno je da se u skloništu ove godine tretira oko 280 izgubljenih i napuštenih kućnih ljubimaca To podrazumijeva: zbrinjavanje pasa sa javnih površina, posmatranje opasnih jedinki, udomljavanje nakon veterinarske obrade, kao i vraćanje vlasniku. Poslovi podrazumijevaju i sterilizaciju, te eutanaziju zbog nemogućnosti adekvatnog oporavka i opšteg starosnog i zdravstvenog stanja pasa, nemogućnosti usljed višemjesečnog zadržavanja u skloništu, ili onih koji pripadaju kategoriji ,,opasan pas“, kao i zbog višemjesečne neprilagođenosti, isključivo po preporuci veterinara.

Veterinarsko zbrinjavanje, obilježavanje (čipovanja) i kontrole razmnožavanja obavlja registrovana veterinarska ustanova. Sve prikupljene jedinke, osim kategorije opasnih pasa na posmatranju, biće tretirane protiv crijevnih parazita i vakcinisane protiv bjesnila i opštih zaraznih bolesti odmah po završetku boravka u izolaciji. Plan sterilizacije obuhvatiće između 150 i 190 sterilizacija mužjaka i ženki.

Zbog većeg obima posla u prethodne dvije godine, Komunalno, kaže direktor Radivoje Bujišić, ove godine planira povećanje broja radnika, te proširenje voznog parka.

– Neophodno je više zaposlenih na poslovima fizičko-tehničkog obezbjeđenja objekata skloništa u tri smjene, sakupljanju, transportovanju i hranjenju životinja kao i na održavanju higijene objekata. Za obavljanje poslova koji su vezani za sklonište, preduzeće raspolaže pik-ap vozilom marke ,,dacia logan“, a potrebno je nabaviti i vozilo prilagođeno za obilazak terena i hvatanje i transport pasa do skloništa – objasnio je Bujišić.

OBILAZAK

Služba za izgubljene i napuštene životinje ima plan obilaska lokacija sačinjen na osnovu gustine naseljenosti, brojnosti populacije napuštenih pasa. Svakodnevno obilaze Ulicu kralja Petra Prvog, Lovćensku i Ulicu narodne revolucije. Radnim danima obilaze zone gradskih škola, vrtića i u širem centru grada, dva puta sedmično prigradska naselja (Guke, Brdo, Ševari, Potrlica), dok će po prijavi reagovati u seoskim područjima.

Direktor Komunalnog procjenjuje da su za veliki broj pasa lutalica na ulicama, kao i u drugim opštinama, krivi nesavjesni vlasnici koji napuštaju svoje ljubimce. 

– Ta pojava je i produkt nekontrolisanog razmnožavanja u dužem periodu. Ovakvu ocjenu opterećuje i činjenica da se ne poštuju propisi koji se odnose na držanje i zaštitu domaćih životinja posebno kućnih ljubimaca (vlasnici ne izvršavaju obaveze), te adekvatna praksa kontrole sprovođenja propisa – konstatuje Bujišić.

Ujedi grad godišnje „koštaju“ 20.000 eura

Radivoje Bujišić akcentuje i problem nepostojanja sistematskog i organizovanog postupka sterilizacije, nedostatak jedinstvene baze podataka o ukupnom broju pasa, kao i presude po tužbama za ujede pasa lutalica.

– U 2024. godini bilo je 15 tužbi zbog ujeda psa. Postupak po njima je još u toku, nijesu pravosnažne. Prosječno, naknada iznosi oko 1.300 eura, od čega sudski troškovi iznose oko 800 i naknada nematerijalne štete oko 500 eura – navodi Bujišić.