To što je premijer Milojko Spajić na posljednjoj sjednici Vlade odbio da funkcionera Nove srpske demokratije Mladena Mikijelja reizabere na funkciju direktora Morskog dobra, što je izazvalo oštru raspravu između njega i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ukazuje na to da je u planu određeno pregrupisavanje aktuelne parlamentarne većine.

To smatra politički analitičlar Srđan Vukadinović, koji u izjavi za Pobjedu pojašnjava kako, osim primjera sa posljednje sjednice Vlade, na takav razvoj događaja ukazuje i prethodni sastanak premijera sa predstavnicima Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza, ali i smjena direktorke podgoričke gimnazije i to što se Pokret Evropa sad ogradio od nedavne posjete šefa parlamenta Andrije Mandića i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića Banjaluci i njihovog sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

Predlog ministra Radunovića da se na funkcije direktora Morskog dobra ponovo imenuje njegov partijski kolega Mladen Mikijelj, koji je na tu poziciju postavljen u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića, izazvao je svađu između njega i Spajića na zasjedanju Vlade u četvrtak.

Spajić je predlog o reizboru Mikijelja odbio sa obrazloženjem da mjesta direktora javnih preduzeća i kompanija ne bi trebalo da se dijele po partijskom ključu, zbog čega su ga Radunović i ostali ministri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta podsjetili da se na takvim pozicijama nalaze i funkcineri PES-a, ali i zaprijetili da će, ukoliko Mikijelj ne bude reizabran, napustiti Vladu.

Premijer se, prema navodima izvora Pobjede, zbog te prijetnje nije pretjerano uzbudio, već je svima koji prijete izlaskom iz Vlade poželio srećan put.

‒ Očito se nešto sprema u pregrupisavanju parlamentarne većine – rekao je Vukadinović, komentarišući ova dešavanja sa sjednice Vlade.

Osim činjenice da ova situacija još jednom potvrđuje da je aktuelna Vlada potpuno disfunkcionalna i da je, kako je rekao, ne veže ništa osim golog interesa za očuvanje fotelja i straha da će vlast preuzeti neko drugi, Vukadinović ističe kako to ukazuje i na mogućnost neke vrste pregrupisavanja unutar Vlade i parlamentarne većine.

– Ova situacija može da kulminira na način da dođe do određenog preslaganja. Neke naznake toga su bile i prilikom nedavnog sastanka premijera sa dva predstavnika opozicije, koji je ogranizovao šefa Delegacije EU u Podgorici Johan Satler. To jasno govori o tome da neko ima namjeru dođe do preslaganja u parlamentarnoj većini, jer nije bilo logike da na tom sastanku ne budu i predstavnici bivšeg DF-a, budući da su na drugoj strani bili predstavnici DPS-a i ES-a koji nisu ni u kakvoj zvaničnoj koaliciji – navodi Vukadinović.

Napominje da je ambasador Satler odlično znao koga treba pozvati na taj sastanak i da se ne može govoriti o tome da je to bila omaška i da su predstavnici bivšeg DF-a izostavljeni greškom.

– Premijer je dugo bio u stezi DF-a i očito su u PES-u uvidjeli da to ne ide tako, da oni gube svoje pozicije, da više nikada ne mogu biti ono što su bili i da je to partija koja se marginalizuje i da će, ako tako nastave, postati potpuno beznačajni. Ova situacija može da kulminira na način da dođe do određenog preslaganja. Očito se nešto priprema u svoj ovoj konfiguraciji koja se dešava uopšte u tim političkim mijenama u svijetu, pa vjerovatno neće mimoići ni Balkan – smatra Vukadinović.

On vjeruje da su ozbiljne nesuglasice između DF-a i PES-a počele onog trenutka kad je ministarka prosvjete, nauke i inovacija smijenila direktorku podgoričke gimnazije, a da su nastavljene nedavnim kritikama na račin visokih funkcionera nekadašnjeg Fronta zbog njihovog sastanka sa Miloradom Dodikom, koga je sud BiH prethodno proglasio krivim zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i osudio na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Ne ulazeći u to ko je ispravno postupio, a ko ne, Vukadinović napominje da parlamentarna većina, u kojoj postoji bar minimum saglasnosti u donošenju odluka, ne bi smijela da se ponaša na način kako se to sada dešava.

– Uostalom, predlog za direktora Morskog dobra nikako nije smio da ide na Vladu prije konsultacija unutar tog takozvanog užeg kabineta, gdje se razrješavaju ključna kadrovska pitanja – smatra Vukadinović.

Ističe i kako ne bi dobro bilo da, nakon svega ovoga, premijer ipak prihvati odbrazloženje aktuelnog resornog ministra i, uz neku formalnu biografiju, Mikijelja ponovo imenuje na funkciju direktora Morskog dobra, jer bi to, kako je objasnio, značilo da on ne može da se istrgne iz zagrljaja bivšeg DF-a.

– Vidjećemo je li ovo, nakon mnogo primjedbi, početak kraja ove parlamentarne većine ili će ona i dalje nastaviti da radi na način gdje se niko ne miješa u svoj posao – zaključio je Vukadinović.