Izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću koje su nedavno usvojene u Parlamentu doprinijeće lakšem pokretanju finansijskih istraga, kazala je šefica pregovaračkog tima za poglavlje 23 Marijana Laković Drašković.

„U krivičnom postupku, u prethodnom periodu, na osnovu samo sporazuma o priznanju krivice, vrijednost oduzete imovinske koristi stečene krivičnim djelom je preko 32 miliona eura, preciznije 32 miliona 334 hiljade 897 eura“, kazala je Laković Drašković u razgovoru za Novu M.

Već imamo, kako dodaje, i presude sa trajnim oduzimanjem imovine, gdje samo jedan objekat vrijedi oko milion i po eura, takođe trajno je oduzeto preko 3 hiljade metara ostale nepokretne imovine, kaže Laković Draskovic. Nije zanemarljiva ni cifra kada je posrijedi privremeno oduzeta imovina.

„Samo u jednom slučaju 12.juna 2018. godine, Specijalno Državno Tužilaštvo blokiralo je sredstva u iznosu od 63 miliona eura i to na računima 112 rezidentnih pravnih lica. Takođe, pranje novca kao samostalno krivično djelo, privremeno su blokirana sredstva u iznosu nešto većem od milion eura. Ukupno je privremeno blokirano, u predmetima istrage, novčanih sredstava na računima kod poslovnih banaka, skoro 67 miliona eura“, rekla je Laković Drašković.

Crna Gora je nesumnjivo napravila napredak kada je riječ o poglavljima 23 i 24, koja su među najzahtjevnijim u pregovaračkom procesu, upitana koji su to najveći izazovi pred nama u toj oblasti i možemo li biti zadovoljni postignutim rezultatima do sada, ona je navela da reforme u oblasti vladavine prava shvatamo kao apsolutni prioritet procesa, ne samo zato što je to obaveza iz naše Evropske agende, već zbog ubjeđenja da će reformisani sistem doprinijeti kvalitetnijem i sigurnijem životu naših građana i građanki.

„Evropska komisija u kontinuitetu prepoznaje stabilan napredak u više značajnih oblasti cijeneći upravo konkretne rezultate koje su naše institucije ostvarile. Konstatovan je, takođe, i bilans rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala što je, kako dodaje, posljedica kvalitetne među-agencijske i međunarodne saradnje Uprave policije koja je dovela i do vidljivih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala“, kazala je Laković Drašković.

Laković Drasković potcrtava da je novoformirani sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Upravi policije na čijem je čelu Zoran Lazović, doprinio još boljim rezultatima.

„Činjenica je da je osnovan poseban sektor koji je odmah postao operativan dodatno potvrđuje posvećenost Uprave policije u efikasnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u cilju postizanja mjerljivih rezultata u ovih oblastima. Vladavina prava je oblast koja zahtijeva kontinuirane rezultate, svakako da postoje oblasti u kojima treba da ostvarimo vidljivije rezultate čega smo svjesni i kontinuirano radimo na prevazilaženju izazova sa kojima se u pojedinim oblastima srijećemo“, rekla je ona.

U planu je usvajanje Strategije reforme pravosuđa za period 2019-2022. Fokus će, navodi Laković Drašković, biti na sprovođenju najznačajnijih reformskih prioriteta utvrđenih u pregovaračkom procesu za poglavlje 23.

„Dakle, reformske aktivnosti će u narednom periodu biti usmjerene ka ostvarivanju nekoliko strateških ciljeva. Dalje jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa, ostaje i dalje prioritet u procesu evropskih integracija. Takođe, i veći nivo efikasnosti pravosudnog sistema unaprijediće kvalitet poštovanja ljudskih prava i vladavine prava. Poseban dio strategije posvećen je strateškim smjernicama koje za cilj imaju reforme i dalji razvoj pravosudnih i drugih institucija u funkciji pravosuđa. Tu se posebno misli na notare, javne izvršitelje, sudske vještake i advokate“, zaključuje Laković Drašković.