Lista čekanja za avgust, koja je objavljena na sajtu Kliničkog centra Crne Gore, pokazuje da ukupno 1.140 pacijenata nije ostvarilo pravo na pregled kod specijaliste, operacije i snimanja, dok 110 ljekara iz te ustanove radi dopunski kod privatnika. Građani najčešće čekaju na preglede i hirurške zahvate kod kardiologa i ortopeda. Lista čekanja pokazuje da čak 625 pacijenata čeka na koronografiju (pregled arterija i krvnih sudova srca), dok na ugradnju pejsmejkera, kontrolu pejsmejkera i druge kardiološke pretrage, čeka preko 300 osoba. Na operaciju i pregled na Klinici za ortopediju i traumatologiju čeka 202 pacijenta. Iz Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore nam nijesu odgovorili na koji način će riješiti problem dugih lista čekanja i nedostupnost termina za dio specijalističkih pregleda.

Iz Ministarstva zdravlja je prošle sedmice saopšteno da su zatražili od zdravstvenih ustanova da dostave registre pisanih saglasnosti za obavljanje dopunskog rada kod privatnika koje je dužna da vodi svaka ustanova u skladu sa navedenim pravilnikom. Kako su ponovili, iako su značajano uvećane plate medicinskim radnicima, građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a iste im se za kraće vrijeme nude od strane, upravo ljekara iz tih ustanova, u privatnom sektoru.

– Naš cilj je jačanje javnog zdravstvenog sistema i na tom putu očekujemo istinsku posvećenost i odgovornost upravo zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, počevši od srednjeg medicinskog kadra do ljekara opšte prakse, specijalista i subspecijalista u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru Crne Gore, s posebnim akcentom na menadžmentu koji je u obavezi da se pridržava svih normativnih akata i sprovodi ih bez izuzetka – poručili su iz ministarstva.

Ulažu milione, a ljekari reklamiraju privatne ambulante

Iz ministarstva ponavljaju da o tome koliko država zdravstvo drži visoko na listi prioriteta, govori činjenica da su ove godine planirana i sprovode se milionska ulaganja u zdravstveni sistem kako u kadrovskom, tako i u infrastrukturnom, ali i tehničko-tehnološkom smislu.

– Takođe, svjedoci smo značajnog uvećanja zarada zdravstvenim radnicima, kao zasluženom činu, koji ovu branšu mora smatrati elitom svakog društva i zajednice. Takođe smo svjedoci i sve češće pojave da ljekari u koje ulaže država, svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge, koje mogu dobiti u javnom zdravstvenom sistemu, odlaze u privatne ordinacije i ambulante – kažu iz tog resora.

Plate ljekarima su povećane tri puta od početka godine, preko programa „Evropa sad“ i kolektivnog ugovora, kao i preko Zakona o zaradama u javnom sektoru. Tako da osnovna plata specijalistima sada iznosi od 1.500 do 2.000 eura.

Predjsednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić ističe za „Dan“ da treba da imaju sopstveni kadar kako se ne bi stvarale liste čekanja zbog angažovanja kolega iz javnih ustanova.

– Mišljenja sam da privatne ustanove koje su u mreži zdravstvenih ustanova, dakle kojima određene usluge plaća Fond za zdravstveno osiguranje, moraju imati svoj kadar u oblastima za koje se ugovor potpisuje. Nije mali broj privatnih ustanova koje obezbijede prostor, opremu koja varira od najsavremenije do vrlo zastarjele, a onda zdravstvenu uslugu pružaju ljekari iz državnog zdravstvenog sistema i to nerijetko iz oblasti za koje su liste čekanja u matičnim ustanovama vrlo velike. Privatne zdravstvene ustanove koje potpišu ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja moraju imati i obučavati svoj kadar, jedino će tako pomoći kapacitetima državnih zdravstvenih ustanova u kojima se najčešće zbog deficita kadra, stvaraju duge liste čekanja – ističe Popović Samardžić.

„NIJE MALI BROJ PRIVATNIH USTANOVA KOJE OBEZBIJEDE PROSTOR, OPREMU KOJA VARIRA OD NAJSAVREMENIJE DO VRLO ZASTARJELE, A ONDA ZDRAVSTVENU USLUGU PRUŽAJU LJEKARI IZ DRŽAVNOG ZDRAVSTVENOG SISTEMA I TO NERIJETKO IZ OBLASTI ZA KOJE SU LISTE ČEKANJA U MATIČNIM USTANOVAMA VRLO VELIKE

Ona smatra da je dužnost Ministarstva zdravlja da zaštiti javni interes nakon što je unaprijeđen standard zaposlenih.

– Ministarstvo zdravlja je po zakonu ovlašćeno da vrši kontrolu rada zdravstvenih ustanova. Nakon što smo povećali plate ljekarima, obezbijedili zaštitu na radnom mjestu, moramo se posvetiti podizanju kvaliteta zdravstvene usluge i povećanju dostupnosti iste – poručuje Popović Samardzić.