Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je da od našeg današnjeg ponašnja zavisi kakva će biti epidemija. 

On je medicinskim sestrama i babicama čestitao svjetski Dan zdravlja, koji je, kako je naveo, posvećen njima. Dodao je da je juče babica učestvovala u porođaju osobe koja ima koronavirus, i da će se takve stvari ponavljati. 

– Naši zdravstveni raznici će nositi veliki teret, a koliko će to trajati zavisi od toga kako ćemo se ponašati, Svako rizično ponašanje može da ovaj teret pretvori u dugu patnju, sa velikim brojem inficiranih i veoma teškim poslom koji moraju da obave zdravstveni radnici – rekao je Mugoša. 

Lijepo vrijeme, kazao je, asocira na izlazak i kretanje, prirodu, i sve ono što utiče da čovjek koji je zatvoren poželi da izađe iz izolacje. – To nije nešto što nameće neka sila, to nameće situacija u kojoj se nalazimo, svaki izlazak nosi veliki rizik. Od samog kretanja do vrata, sretanja ljudi, dodirivanja raznih površina za koje ne znate ko je dodirivao, evo u jednom ulazu imamo nekoliko oboljelih, i mislimo da je to posljedica kretanja kroz taj ulaz – rekao je Mugoša i opet pozvao da se drži distanca, ne samo od ljud, već i od gelendera, tipki u liftovima i drugim stvarima na kojima se može naći virus. 

– Molimo da ovaj apel ima veliko razumijeanje, ovo je i apel majkama koje izvode djecu i puštaju ih da se igraju sa drugom djecom za koju ne znaju da li su inficirana – rekao je Mugoša. 

Upitan kako je IJZ reagovao na situaciju na Vrelima Ribničkim, on je kazao da su preduzete sve moguće mjere. – Ulažu se veliki naporu, tamo je na malom prostoru velika gustina ljudi, prenos infekcije je vrlo lak, moralo se probati da se ta gustina razrijedi i da ljudi ne komuniciraju onoliko koliko su to radili ranije. Jedini način da suzbijemo infekciju je da se svi pridržavaju pravila. Svoj dio posla obavlja sanitarna inspekcija, organi reda, epidemiološke službe koje svakog dana tamo odlaze i rade uzorkovanje – kazao je direktor IJZ. 

Odgovarajući na pitanje za koliko slučajeva se nije moglo utvrditi kako su se zarazile, Senad Begić je kazao da postoji 25 gurpa slučajeva koje su međusobno povezane. 

– U toku je istraživanje za 24 slučaja kod kojih nemamo validne epidemiološke podatke koji bi nam ukazali na izvor i način zaražavanja, a preostalih 192 oboljelih su djelovi ovih 25 klastera – rekao je Begić. 

Mugoša je naveo da IJZ stalno pravi projekcije i proračune, te pravi modele, ali da su ovaj virus i širenje infekcije nepredvidivi. – Nikad se ne opuštamo, i u danima kada se u uzorcima nađe manje virusa, ili kad se nađe puno virusa. Uvijek smo bili oprezni i govorilo – virus jeste tu. Virus će se širiti onoliko koliko mu dozvolite, sve zavisi od našeg ponašanja – kazao je Mugoša. 

Dodao je  da su se testiranja radila i prije nego je virus počeo da se šiti. – Ja sam govorio da virus nismo otkrili, da ne znamo ima li ga. Najvjerovatnije je i nešto ranije bio tu, ali ga mi nismo otkrili uprkos testiranjima koja smo tada radili. Na početku smo testirali više nego iko drugi u okruženju, radili smo na otkrivanju, uspjeli da odložimo infekciju, sada nam je cilj da i dalje se trudimo da otkrijemo što više virusa, tretiramo ljude, vršimo izolaciju i samoizolaciju i spriječimo širenje – kazao je Mugoša. 

Upitan da li je bezbjedno to što gradilišta i dalje rade, Mugoša je kazao da se puno o tome razgovara i da dosta firmi radi, ali da se traži preduzimanje mjera kako bi se spriječilo širenje zaraze na gradilištima. – Mi do sada nemamo značajan broj radnika koji rade na građevinima da bi mogli reći da je to rizična populacija, ali znamo da svako neadekvatno ponašanje nosi rizik, zbog toga su građevinari upozoreni da poštuju sve mjere – rekao je Mugoša. 

Begić je, odgovarajući na pitanje, da li je talas jake gripe s početka januara mogao biti korona virus, kazao da ne postoji dovoljno epidemioloških dokaza da je obimnije obolijevanje od gripa prouzrokovano koronavirusom niti podaci koji bi ukazivali da je došlo do importacije koronavirusa – rekao je on i podsjetio da je tada infekcije bilo u jednoj provinciji u Kini. 

Tada nije, kako je dodao Begić, bilo identifikovano postojanje slučajeva sa atipičnom upalom pluća. 

Razlog što maski nema, kazao je, što se nalaze na drugom mjestu, što su kupljenje i što ih oni koji su ih kupili drže u svojim domovima i koriste. – Dio maski koje je nabavio NKT je namijenjen za apoteke Crne Gore, biće distribuiran apotekama Montefarma – rekao je on. 

U određenim gradovima, ukazao je Begić, postoji više klastera, kao što je situacija sa Podgoricom. – U Danilovgradu imamo najmanje dva klastera, u Nikšiću imamo indicije da se radi o jednom većem klasteru, u Tuzima se radi o jednom klasteru – rekao je Begić. 

Mugoša je upitan da li imamo adekvatne testove za testiranje antitijela na COVID 19, kazao da su u proizvodnji i testovi koji mogu da otkriju i antitijela koja su stvorena ranije i odgovor su na raniju infekciju. – Mi imamo nešto tih testova, za sada se tdržimo preporuke SZO da uvoj fazi epidemije prije svega koristimo precizniju metodu – rekao je Mugoša i dodao da će se testovi na antitijela raditi kada se procijeni da će dati korist. 

Begić je kazao da protokol testiranja predviđa da osobe pozitivne na virus budu testirane više puta, ali da od toga ne zavisi ni liječenje ni postupanje sa pacijentom do momenta oporavka. -Onog trenutka kada se pacijent klinički oporavi i kada se može razmišljati o njegovom puštanju, tada se radi dodatno testiranje. Opravljena je ona osoba koja je u 24 sata dva puta negativna – rekao je Begić i dodao da virus može da se širi i kada je osoba klinički zdrava, za nazofaringealni sekret 14 dana, a da se virus još duže može naći u stolici. 

Mugoša je kazao da je za zdravstvene radnike koji su izolaciji napravljen poseban protokol, kako bi se adekvatno sprovela procedura njihovog povratka na posao kada se pokaže da su negativni. – To rješenje je usklađeno sa preporukama SZO. Ako medicnski radnik nije imao simptome 14 dana, bio je u izolaciji, i radi test koji je netativan, poslije toga može da se vrati i radi u ustavnovi – kazao je direktor IJZ.

Kazao je i da se sve radilo kako ne bi bilo velikog „pika“, odnosno vrhunca zaraze. – Uspjeli smo u namjeri, imali smo blagu krivu koja je dozvoljavala da naš sistem adekvatno odgovori da možemo da servisiramo sve pacijente kojima je potrebno liječenje, one kojima je potreban respirator i da obezbjedimo smještaj za sve ljude – kazo je on i dodao da slijedi vrlo težak period. 

– Imamo 25 klastera, to su kontakti sa puno ljudi i možemo očekivati širenje infekcije, mi se spremamo da se suočimo sa njom, srećom sada imamo ozdravljene koji napuštaju ustanove, samim tim skidamo teret i oslobađamo određene resurse, ali se spremamo za ono što može da dođe iz ovako velike transmisije koja nastaje kada imate široku lepezu različitih kontakata, očekujemo da će biti teško i da se moramo boriti, lakše će biti samo ako poštujemo mjere – poručio je Mugoša. 

Upitani da li su gojazne osobe u većem riziku, Mugoša je kazao da se gojaznost smatra hroničnom metaboličkom bolešću i da se kao takva mora posmatrati.