Poreska uprava planira formiranje poreske policije u cilju jačanja nadležnosti i uspostavljanja efikasnijeg mehanizma za otkrivanje poreskih prevara i utaja i ostalih krivičnih djela u oblasti privrednog kriminala, i to nakon obezbjeđivanja zakonskih, organizacionih i logističkih preduslova, kazao je u intervjuu za Dan direktor Poreske uprave PU Miomir M. Mugoša.

“Formiranje poreske policije omogućiće samostalno sprovođenje izviđajnih radnji od strane poreskog organa koje obuhvataju: pozivanje i saslušavanje lica zbog sumnje na izvršeno poresko krivično djelo, prikupljanje obavještenja od građana, vršenje potrebnog pregleda prevoznih sredstava, putnika i prtljaga, pregleda određenih objekata, privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika u prisustvu odgovornog lica, ostvarivanja uvida u njihovu dokumentaciju i njeno oduzimanje po potrebi. S obzirom na to da ćemo za ovu organizacionu jedinicu odabrati najstručnije kadrove sa kompetencama i stručnim znanjem za sprovođenje aktivnosti koje su u nadležnosti poreske policije, pored regionalnih kontakata, u prvom redu sa Poreskom upravom Republike Srbije, u proteklom period uspostavili smo saradnju sa Finansijskom policijom Republike Italije, sa kojom je dogovoren okvir buduće razmjene iskustava kroz obuku i edukaciju radi jačanja administrativnih kapaciteta Poreske uprave u ovoj oblasti”, pojasnioje Mugoša.

Koliko iznosi poreski dug prema posljednjim podacima? Da li je smanjen i za koliko u odnosu na uporedni period?

Mugoša: Presjek ukupnog dospjelog poreskog duga radi se na kraju svake godine, te će podaci po ovom osnovu biti dostupni nakon 31.12.2019. godine, radi uporednosti sa prethodnim godinama. Svakako, s obzirom na to da se pitanjem analize ukupnog poreskog duga i duga pojedinačnih poreskih obveznika bavimo svakodnevno, već sada mogu reći da je dug tokom 2019. godine smanjen za preko 20 miliona eura u odnosu na kraj 2018. godine.

Na taj način nastavljen je uspostavljeni trend smanjenja nivoa dospjelog poreskog duga, a smanjenje bi bilo još značajnije da se u poreskom knjigovodstvu ne vode poreske obaveze i onih obveznika kod kojih ne postoji nikakva mogućnost za naplatu, zbog čega se svakodnevnevno na iste obračunava kamata koja je u 2019. godini iznosila preko 18 miliona eura.

Imajući u vidu da će 2020. godinu obilježiti rješavanje pitanja poreskog duga najvećeg poreskog dužnika – nacionalne avio-kompanije Montenegroerlajnz AD Podgorica, što će imati ogromni efekat na bilans ukupnog dospjelog poreskog duga, kao i dalje sprovođenje reprograma poreskog potraživanja, iniciranje stečajnih postupaka i primjena ostalih mjera naplate, očekujem da će trend smanjenja duga biti nastavljen i u 2020. godini.

Koliko od ukupnog poreskog duga nije naplativo?

Mugoša: Pitanje naplativosti poreskih obaveza predstavlja najveći izazov s kojim se Poreska uprava suočava u poslovima upravljanja poreskim dugovanjima, a posebno imajući u vidu da je izuzetno teško poreske obaveze klasifikovati kao naplative ili nenaplative.

Preporuke međunarodnih eksperata za fiskalna pitanja, kao i pozitivna praksa u upravljanju dugovanjima, pokazuju da se svaki dug stariji od šest mjeseci može smatrati teže naplativim, ali bez obzira na to, Poreska uprava ulaže maksimalne napore da od svih obveznika koji su prema kriterijumima Ministarstva finansija klasifikovani kao aktivni, naplati što veći opseg dospjelih poreskih obaveza.

U prilog tome svjedoče efekti reprograma poreskog potraživanja, kroz koji naplaćujemo dug najvećim dijelom višegodišnje starosti i to od obveznika kod kojih nijedna druga mjera ne bi dala efekat.

S druge strane, polovina ukupnog dospjelog duga odnosi se na obveznike koji prema kriterijumima Ministarstva finansija spadaju u neaktivne subjekte, koji godinama ne obavljaju djelatnost, ne stiču nikakve prihode i nemaju imovinu, zbog čega mogućnost naplate potraživanja kod istih gotovo i ne postoji.

Zbog čega je primjena Zakona o fiskalizaciji odložena za godinu? Da li će se u tom periodu ispuniti svi preduslovi za njegovu primjenu od 2021. godine?

Mugoša: Ministarstvo finansija je dostavilo Vladi predlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga kojim se početak primjene ovog zakonskog rješenja odlaže do 1. januara 2021. godine, imajući u vidu prepoznatu potrebu da se na što kvalitetniji način obezbijede normativni i tehnički preduslovi za uspješnu implementaciju projekta elektronske fiskalizacije, a koji podrazumijevaju izradu podzakonskih akata i nabavku infrastrukturne opreme od strane Poreske uprave i poreskih obveznika.

Iako su svi akteri u projektu ulagali maksimalne napore da realizuju vrlo zahtjevne aktivnosti odabira izvođača projekta i izrade podazkonskih akata kako bi se sa primjenom zakona počelo 1. januara 2020. godine, realno nije bilo izvodljivo da u tako kratkom roku bude završen tenderski postupak, kao i da se nakon njega nabavi i instalira softversko i hardversko rješenje u Poreskoj upravi, a još više da svi poreski obveznici na osnovu tehničke specifikacije istog upodobe svoje sisteme za omogućavanje fiskalnog servisa za prenos podataka.

Cijeneći značaj ovog projekta za suzbijanje sive ekonomije i očekivane benefite i za državu i za crnogorsku privredu, smatram da će 12 mjeseci koje sada imamo na raspolaganju da se pripremimo za početak primjene zakona biti iskorišćeni na najbolji način, i to da kroz tenderski postupak odaberemo najboljeg izvođača projekta, da izvršimo nabavku najkvalitetnije opreme, da kroz uspostavljeni dijalog sa privrednom zajednicom dođemo do podzakonskih akata u potpunosti primjenjivih u praksi, i konačno, da omogućimo poreskim obveznicima da se pravovremeno pripreme za elektronsku fiskalizaciju i da kroz testnu fazu otklone eventualne greške u funkcionalnostima sistema.

Koliko ste do sada naplatili duga kroz reprogram i koliko je otpisano kamate kroz Zakon o reprogramu od početka njegove primjene?

Mugoša: Prema evidenciji uplata obaveza kroz reprogram poreskog duga do sada je prihodovano ukupno 62.720.274,89 eura, pri čemu stopa naplate reprogramirnih obaveza iznosi 72,24 odsto. Dosadašnjom realizacijom navedenog zakonskog rješenja pravna lica, među kojima je i znatan broj obveznika s crne liste, do sada su izmirila potraživanja u iznosu od 49.873.897,65 eura, dok su fizička lica izmirila potraživanja u iznosu od 8.601.788,65 eura, a javna preduzeća i ustanove u iznosu od 4.244.588,59 eura.

Ukupna kamata na zaduženja po rješenjima o reprogramu koja su još uvijek na snazi iznosi 14.164.455,50 eura, a do sada jeu skladu sa Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja 819 poreskih obveznika, koji su izmirili kompletan reprogramirani dug, steklo pravo na otpis kamate u iznosu od 1.117.545,10 eura.

Vaše ime je spominjano od strane pojedinih lica koja su dovođena u vezu sa aferom Klap. Kako gledate na te komentare i da li Vas je neko iz državnih organa zvao na razgovor u vezi sa fiktivnim fakturama?

Mugoša: S obzirom na to da povjereni mandat direktora Poreske uprave sprovodim profesionalno i etički poštujući zakone naše države uz puni profesionalizam i integritet, navode koji su se pojavljivali u medijima, a koji su plasirani od strane pojedinaca protiv kojih se vodi krivični postupak i predstavnika političkih partija, smatram pokušajem da se Poreska uprava uključi u dnevno-političke i druge interesne obračune, koji nikako nijesu svojstveni ovoj instituciji, i na taj način naruši njen ugled.

Svakako,imajući u vidu da su svi službenici Poreske uprave i ja lično dužni u svojim postupcima dosljedno primjenjivati poreske propise, to jednako kao i sami poreski obveznici podliježemo utvrđivanju odgovornosti od strane nadležnih organa u slučaju postojanja sumnje na zloupotrebu službenog položaja ili izvršenje radnji iz domena krivične odgovornosti.

Za potrebe sprovođenja istražnog postupka u postupcima Vardar i Klap nadležnim organima već smo obezbijedili svu potrebnu dokumentaciju neophodnu za utvrđivanje dosljednosti primjene zakona od strane poreskih službenika u postupcima utvrđivanja i naplate poreskih obaveza, a i ja lično stojim na raspolaganju u slučaju eventualne potrebe vršenja istražnih radnji radi utvrđivanja mojeg poštovanja službenih ovlašćenja.