Crna Gora borbu protiv koronavirusa vodi već duže od godinu. Bez vakcine, žargonski rečeno, goloruki smo se borili protiv tzv. nevidljivog neprijatelja, iako su njegove posljedice, u vidu crnih brojki svakodnevno i te kako vidljive. U susret najavljenoj masovnoj vakcinaciji, Crna Gora se sprema za novu fazu borbe – vakcinisati što više građana, kako bi se približila kolektivnom imunitetu i konačno život vratila u normalne tokove.

Osim spašavanja života, u fokusu je i spašavanje turističke sezone od koje umnogome zavisi crnogorska ekonomija. I dok smo se ranijih godina bavili pitanjima jesu li nam putevi, plaže i hoteli spremni za turiste, ove se, s razlogom, stručna ali i laička javnost pita može li Crna Gora do kolektivnog imuniteta, kako bi ujedno bili korona bezbjedna turistička destinacija. Sudeći po trenutnim brojkama vakcinisanih, ali i građana koji su preležali korona virus, prema mišljenju struke, Crna Gora teško da može ubrzo izgraditi kolektivni imunitet. U prilog toj namjeri nam ne ide ni broj prijavljenih za vakcinaciju.

Naime, prema zvaničnim podacima sa sajta www.covidodgovor.me u Crnoj Gori je zaključno sa 18. aprilom prvu dozu vakcine primilo oko 39.000 građana. Revakcinisano je oko 18.000. Podaci pokazuju da se od kovida do sada oporavila oko 91,1 hiljada građana.

Upravo u ove brojke, te one neregistrovane koji su preležali virus, ali i više od 92.000 prijavljenih za vakcinu nadleženi temelje optimizam da će Cma Gora do špica sezone ipak uspjeti da obezbijedi značajan imunitet domaćeg stanovništva.

Da je tako nešto moguće smatraju u Institutu za javno zdravlje (IJZ). Epidemiološkinja Marija Božović vjeruje da je to tehnički izvodljivo, te da će i voljom i sviješću građana i biti ostvareno. Ona za Dnevne novine kaže da se kolektivni imunitet može postići “jedino brzim vakcinisanjem velike većine onih koji su stariji od 16 godina”.

„Brzom, iz razloga jer bi na taj način mogli zaustaviti dalje mutiranje virusa i samim tim spriječiti pojavu novih sojeva. Bez obzira na to što smo preležali bolest, imajući uvidu ozbiljne zdravstvene rizike i činjenicu da je moguće ponovo se zaraziti virusom COVID-19, savjetuje se da vakcinu treba primiti”, rekla je Božović.

Ipak, optimizam crnogorskih zvaničnika ne dijeli molekularni biolog sa Univerziteta Gete u Frankfurtu Ivan Đikić. Spas vidi u ubrzanoj nabavci vakcina, te pravilno organizovanoj kampanji imunizacije stanovništva.

Komentarišuči zvanične brojke, Đikić za Dnevne novine kaže: „Te brojke nijesu dovoljne da osiguraju neophodan kolektivni imunitet građana Crne Gore tokom ljeta. Prema tim podacima, do sada je vakcinisano oko 10 odsto građana, a bolest je preboljelo oko 15 odsto. Neophodno je imati negdje oko 70 odsto i više vakcinisane populacije za značajno smanjivanje širenja virusa i zaštitu od razvoja teških simptoma bolesti”.

Masovna imunizacija stanovništva planirana je za kraj aprila, kada se očekuje isporuka oko 200.000 doza kineskih Sinofarm vakcina. Očekuje se i isporuka novog kontingenta AstraZeneka vakcine, Fajzera, ali i 50.000 dogovorenih doza Sputnjika V.

Uprkos ovolikom broju vakcina, postavlja se pitanje kakvo će biti interesovanje građana. Da bi dostigli respektabilan procenat vakcinisanog stanovništva, mora se, kaže Đikić, biti brz i ambiciozan.

Upozorava da je trajanje vakcinacije jako važan faktor za konačni uspjeh. Kaže i da se proces imunizacije ne smije odužiti, kako se ne bi ostavilo prostora da virus mutira i postane otporan na vakcinu.

Ambiciozan plan za Crnu Goru bio bi, kaže Đikić, vakcinacija između 0,5 -1 odsto populacije dnevno, što znači do 6.000 ljudi.

Sa tim je saglasna i Božović: „Neophodno je da se vakciniše od 5.000 do 6.000 ljudi na dnevnom nivou”

Đikić: AstraZeneka efikasna, i ja sam je primio

Komentarišući kontroverze oko AstraZeneka vakcina, Đikić kaže da je u pitanju kvalitetno cjepivo koje je već korišćeno kod više od 30 miliona ljudi širom svijeta.

Podsjeća da je pokazalo veliku efikasnost i vrlo mali broi neželjenih posljedica i nuspojava.

,,U zadnjih nekoliko mjeseci primijećena je pojava dubokih tromboza kod vrlo malog broja vakcinisanih mladih od 60 godina. Rizik takvih komplikacija je vrlo malen. To znači da vakcina štiti ooiedinca od broinih komolikacija prirodne infekcije i preboIjenja bolesti u poređenju s komplikacijama vakcinacije. To znači da je puno veća korist AstraZeneke nego moguća šteta. Stoga sam se i lično vakcinisao tom vakcinom prije tri sedmice”, rekao ie Đikić.