Savjet Centralne banke (CBCG) donio je mjeru kojom je omogućeno građanima koji imaju kredite, a koji su nakon 31. marta ostali bez posla, da stopiraju otplatu na šest mjeseci. Uslov za aktivaciju tog moratorijuma je da na kraju decembra 2019. klijent nije imao kašnjenje u otplati duže od tri mjeseca i da kredit na taj dan nije bio klasifikovan kao nekvalitetan.

Moratorijum važi i za korisnike kredita kod mikrofinansijskih institucija i lizing kompanija.

„Druga mjera podrazumijeva da su banke dužne da građanima – korisnicima kredita kojima je zbog posljedica pandemije na poslovanje njihovih poslodavaca, smanjena zarada za najmanje 10 odsto, na njihov zahtjev, odobre restrukturiranja kredita, u smislu produžetka roka otplate. Za osobe čija je neto zarada prije smanjenja iznosila 550 eura (što je nešto više od prosječne zarade u Crnoj Gori) ili više, restrukturiranje se vrši ako je toj osobi, nakon smanjenja zarade i plaćanja rate za kredit, ostao raspoloživi iznos manji od 220 eura (što je na nivou minimalne zarade u zemlji). Za tu kategoriju će se produžiti rok otplate kredita tako da iznos neopterećenog dijela zarade, nakon izmjene plana otplate, ne bude manji od 220 eura”, objašnjeno je iz CBCG.

Za korisnike kredita čija je neto zarada prije smanjenja bila ispod 550 eura najavili su produžetak roka otplate tako da iznos neopterećenog dijela zarade, nakon izmjene plana, ne bude manji od iznosa neopterećene zarade prije smanjenja.

“Svi troškovi za uspostavljanje novog plana otplate kredita (obrada kredita, zaključivanje aneksa ugovora o kolateralu, ovjera ugovora…) padaju na teret banke”, tvrde iz CBCG.

Kao treća mjera, bankama se dozvoljava da pri izračunavanju dospjelih obaveza, na osnovu odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti u bankama, u obračun umjesto 30 odsto uključuju 20 odsto depozita po viđenju.