Od 29 kandidata za direktore u 13 crnogorskih škola, njih 13 nije stiglo ni do usmenog dijela ispita zato što nijesu ispunili osnovni uslov za to – da dobiju više od 70 odsto ukupnog broja bodova na pisanom radu.

“Vijestima” je u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) rečeno da su od 13 ustanova, gdje su konkursom traženi rukovodioci, svega četiri osnovne i jedna srednja škola dobile direktore.

Prema izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje su usvojene u septembru prošle godine, kandidati za direktora vrtića i škola moraju proći pismeni dio, ali i usmeni intervju pred komisijom Ministarstva.

“Sprovedena testiranja jasan su pokazatelj da svi potencijalni kandidati za direktore moraju zadovoljiti kriterijume za ocjenjivanje, koji su prvi put propisani izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Kriterijumi nisu uvedeni da bi se zadovoljila forma, već je njihovo ispunjenje od suštinske važnosti prilikom izbora. Ovim zakonskim rješenjem biraju se najbolji kandidati, koji posjeduju kompetencije potrebne za odgovorno rukovođenje ustanovama obrazovanja, a škole na profesionalan način štite od političkih i drugih zloupotreba”, odgovoreno je “Vijestima” iz resora Anđele Jakšić Stojanović.

Kroz 13 objavljenih konkursa oglašeno su mjesta direktora u 11 osnovnih i dvije srednje škole.

“Provjerom kompetencija, znanja i sposobnosti, tj. testiranja u pisanoj formi i nakon usmenog intervjua, izabrani su direktora za svega četiri ustanove osnovnog obrazovanja i za jednu ustanovu srednjeg obrazovanja”, precizirali su iz Ministarstva.

U školama u kojima nije bilo moguće izvršiti izbor direktora, ističu iz MPNI, biće imenovani vršioci dužnosti direktora koji će rukovoditi ustanovom do raspisivanja i rešavanja po novom konkursu, a najduže šest mjeseci.

NOVI KONKURSI

Iz Ministarstva ističu da se na konkurse za direktore škola u 13 obrazovno-vaspitnih ustanova prijavilo ukupno 29 kandidata.

“Kada je u pitanju osnovno obrazovanje, najveće interesovanje kandidati su iskazali za mjesto direktora u jednoj rožajskoj i jednoj nikšićkoj osnovnoj školi, dok je nikšićka srednja škola imala najviše prijavljenih kandidata. U skladu sa izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je već organizovalo testiranje za izbor direktora u osam osnovnih škola i dvije srednje škole u Crnoj Gori, dok je procedura izbora u tri škole još uvijek u toku”, precizirali su.

Naglašavaju da su provjerom kompetencija, znanja i sposobnosti – testiranja u pisanoj formi i nakon usmenog intervjua, izabrani direktora za svega četiri ustanove osnovnog obrazovanja i za jednu ustanovu srednjeg obrazovanja.

“Za ostalih pet ustanova nije se moglo pristupiti izboru, zbog toga što kandidati nijesu zadovoljili jasno postavljeni kriterijum za pisani dio testa koji podrazumijeva određivanje prioriteta i davanje predloga, znanje o unapređenju obrazovno-vaspitnog procesa i strukturiranje i sistematiku pisanog rada”.

Kako su “Vijestima” iz MPNI objasnili, uslov za pristupanje usmenom intervjuu je više od 70 odsto ukupnog broja bodova na pisanom radu.

“Što nije ostvarilo deset kandidata za četiri osnovne škole i tri kandidata za dvije srednje škole”.

Naveli su i da su za kandidate koji su prošli i pisani i usmeni dio testiranja sačinjene rang-liste po ukupno ostvarenom broju bodova.

“Rang-listu sačinjava tročlana komisija sastavljena od direktora nadležnih direktorata MPNI, predstavnika Zavoda za školstvo, odnosno Centra za stručno obrazovanje i istaknutog stručnjaka iz oblasti obrazovanja”, naglasili su.

ŠTA TREBA DA ZNAJU DA BI RUKOVODILI USTANOVOM

Ministarstvo je ranije pripremilo i objavilo dokument “Opis kriterijuma i kompetencija i sistem bodovanja za ocjenjivanje kandidata/kinja u postupku izbora direktora/ica javnih obrazovno-vaspitnih ustanova”.

Taj dokument predviđa da kandidati za direktore vrtića i škola moraju u potpunosti da znaju kako da upravljaju, motivišu i podstiču saradnju među zaposlenima, poznaju obrazovne politike, ali i da daju predloge za unapređenje rada u školama.

U dokumentu se još navodi da kandidat neće dobiti mnogo poena ako tokom pisanog dijela testa, koje se odnosi na strateško planiranje, “ne pokazuje razumijevanje ciljeva obrazovanja i ulogu obrazovno-vaspitne ustanove”.

“…Ne daje predloge ili daje predloge koji su nerelevantni i nijesu u skladu sa nadležnostima direktora. Djelimično određuje prioritete kod strateškog planiranja, djelimično poznaje ciljeve obrazovanja i ulogu obrazovno-vaspitne ustanove, pa samim tim daje neprihvatljive predloge”, piše u dokumentu.

Zadovoljavajuće ocjene, prema sistemu bodovanja, dobiće kandidat koji “prepoznaje prioritete i definiše strateške ciljeve razvoja ustanove”.

“Umije da ih definiše, u značajnoj mjeri prepoznaje prepreke i daje kvalitetne predloge, definiše misiju i viziju ustanove… U potpunosti prepoznaje prioritete i definiše strateške ciljeve, zna kako upravljati procesom razvoja ustanove, jasno i precizno definiše prioritete, precizno identifikuje prepreke i nudi rješenja za njihovo prevazilaženje”, navodi se.

Prema dokumentu, kandidat neće biti dobro ocijenjen ako ne pokazuje znanje o unapređenju obrazovno-vaspitnog procesa.

“Ne pokazuje razumijevanje oblasti utvrđivanja kvaliteta OV rada, ne koristi podatke eksterne i interne evaluacije OV rada, ne zna ili pogrešno radi SWOT analizu (analiza snage, slabosti, prilike, prijetnje nekom sistemu). Ako nema jasno definisanu misiju i viziju ustanove i nema jasne mjere za unapređenje rada u oblasti resursa, kadrova i nastave”, precizirano je u kriterijumima.

Pozitivne ocjene (osam i deset) dobiće kandidat koji pokaže razumijevanje u oblasti utvrđivanja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada.

Kad je usmeni dio ispita u pitanju, kandidat neće zadovoljiti na ispitivanju, ako tokom razgovora ne pokazuje “stratešku viziju, odnosno ako ne zna da delegira posao”.

“…Ne daje jasne instrukcije. Kandidat je preokupiran sopstvenom odgovornošću, ne delegira posao na pravi način, ne umije da motiviše ljude. U manjoj mjeri poznaje moderne koncepte obrazovnih politika”, precizira se u dokumentu šta neće biti dobro ocijenjeno.

Pozitivne i visoke ocjene dobiće kandidati koji, pored ostalog, podstiču pozitivnu komunikaciju i rješavaju probleme.

“Kreiraju organizacionu kulturu koja je motivišuća, dobro delegiraju posao… Utiču na članove tima kako bi ostvarili ciljeve organizacije, motiviše, dobro poznaju moderne koncepte obrazovnih politika, ohrabruju timski rad i održavaju dobre međuljudske odnose…”, apostrofirano je dokumentu MPNI.

Prema kriterijumima loš kandidat za direktora škole je onaj koji “teško uspostavlja saradnju sa kolegama, ne koristi dvosmjernu komunikaciju već samo izdaje zadatke, ne sluša aktivno…”

Da je komunikacija bitan kriterijum, potvrđuje i uslov da kandidat mora biti spreman na jasnu, preciznu i ubjedljivu razmjenu informacija. Nezadovoljavajuću ocjenu dobiće ako “mu komunikacija nije zasnovana na poštovanju, uvažvanju i razumijevanju”.

13 od 29 kandidata nije stiglo do usmenog ispita. Direktori izabrani u svega četiri osnovne i jednoj srednjoj školi

Ovim zakonskim rješenjem biraju se najbolji kandidati, koji posjeduju kompetencije potrebne za odgovorno rukovođenje ustanovama obrazovanja, a škole na profesionalan način štite od političkih i drugih zloupotreba”, poručuju iz MPNI.