Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je da nadležni u Crnoj Gori nijesu ni razmišljali o mogućnosti da nevakcinisani građani sami snose troškove liječenja, kao što to posljednjih dana najavljuju u pojedinim državama regiona. Ona je pojasnila da je jedino „bilo priče o bolovanjima onih koji nijesu vakcinisani”.

“Bilo je priče o bolovanjima onih koji se nijesu vakcinisali. Bolovanje za obolijevanje od kovida je 100 odsto plaćeno. Razgovaralo se o tome da bi trebalo da podliježe onom istom procentu plaćanja kao i za one koji se razbole od nekih drugih bolesti. Dakle, da ne bude 100 odsto plaćeno za one koji se nijesu vakcinisali, a mogli su. Mi smo o tome razgovarali, ali još uvijek nijesmo odlučivali. Da li ćemo razmatrati, zavisi od okolnosti. Što se tiče pitanja o liječenju o sopstvenom trošku, o tome nijesmo ni razmišljali”, kazala je Borovinić Bojovićeva.

Vlada će na današnjoj sjednici odlučivati o pooštravanju mjera zbog rasta broja oboljelih, ali i o uvođenju nacionalne digitalne kovid potvrde, koja bi bila obavezna za boravak u zatvorenom prostoru u ugostiteljskim objektima, diskotekama i noćnim klubovima. Mjere od ekonomskog značaja sada donosi Vlada, u skladu sa nedavno usvojenim zakonom.

Na pitanje da li smatra da je potrebno uvesti oštrije mjere, ona je poručila da ne može da govori šta će danas odlučiti Vlada, ali da lično smatra da u ovom trenutku mora uslijediti pooštravanje mjera.

“Stalno ponavljam da mjere bez njihovog poštovanja i kontrole nijesu održive”, istakla je ministarka.

Upitana da li uvođenje obavezne digitalne potvrde može značiti i optužbe na račun Vlade zbog diskriminacije nevakcinisanih građana, Borovinić Bojovićeva poručuje da nadležni vode kampanju koja ne podrazumijeva prisilu.

“Vakcina je dobrovoljna, ona mora da bude individualna odluka. Ja nisam pristalica da se nešto radi na silu. Ali moramo približiti građanima koliki je značaj masovne vakcinacije. Postoje činjenični naučni podaci u prilog tome. Evo, ako uzmemo samo primjer delta soja, vakcinisani bilo kojom vakcinom, zaštićeni su od teških formi bolesti u više od 90 odsto slučajeva”, navodi ministarka.

Ističe da ovim mjerama nijesu nigdje narušene esencijalne potrebe ljudi.

“Neko mora da ide u market, ali ne mora u kafić. Meni je jasno da je priča o vakcinaciji generalno skopčana sa ljudskim pravima. Uvijek podržavam ljudska prava. Međutim, ne možemo da zaboravimo ni pravo onih koji su vakcinisani. Oni koji vode brigu o svom zdravlju, imaju pravo da budu zaštićeni. Moramo i o njima da mislimo. Imamo dvije vrste prava, pravo onog koji neće da se vakciniše i onog drugog da mu obezbijedimo zaštitu, koji je učinio sve da zaštiti sebe i druge. Vakcinisani su zaštićeni, ali i oni mogu da budu zaraženi delta sojem od onih koji nijesu vakcinisani. Zašto on mora da trpi posledice prehlade pet dana. Jeste da neće završiti u bolnici i umrijeti, ali zašto bi morao biti zaražen”, kazala je ministarka zdravlja.

Ona je dodala da u toku kampanje nijesu donosili diskriminatorske mjere, jer nije pristalica prisilne vakcinacije, već da se svima maksimalno približi značaj vakcinacije.

Ministarka je istakla da se građanima mora objasniti da samim činom što ne žele da se vakcinišu ugrožavaju i sebe i svoju okolinu.

Od 1. aprila, 97 odsto su nevakcinisani građani ili oni koji su se razboljeli između prve i druge doze ili koji su se nakon revakcinacije inficirali u periodu do četiri sedmice. Prvom ili sa obje doze je vakcinisano više od 300.000 ljudi.

“Nije isto uvoditi mjere sada i recimo u martu prošle godine. Ovo je sada hronični problem, koji traje duže od godinu dana. Ljudi su već u svakom smislu pogođeni, psihološki, socijalno, ekonomski i zdravstveno. Ako ne nađemo balans, jedna strana će da ispašta. Imamo problem jer ljudi ne poštuju mjere. Da su poštovane, bilo bi bolje. Lično sam se uvjerila da nijesu poštovane. Da su se masovno vakcinisali u privredi, turizmu, mnogo bi stvari bile drugačije. Ali sve je povezano. To je sistemska stvar. Ali, ako smo mi omogućili da se sezona neometano odvija, hajde i vi ispoštujte našu molbu da se poštuju mjere i da se vakcinišete koliko je to moguće”, kazala je ministarka.

Prema ministarkinim riječima, Vlada će danas donijeti odluku o digitalnoj potvrdi koja će se izdavati kod izabranog doktora ili na bilo kojem vakcinalnom punktu. Dostupna je u papirnom i digitalnom obliku. Za izdavanje je potreban validan dokument, lična karta ili pasoš.

“Potvrda, po uzoru na EU digitalni kovid sertifikat, a koja će biti dodatni digitalni alat za kontrolu i upravljanje pandemijom, sadržaće podatke da je osoba u cjelosti vakcinisana ili je primila prvu dozu, datum i vrijeme negativnog PCR testa, dokaz da je osoba preboljela kovid i dokaz o negativnom brzom antigenskom testu. Njeno korišćenje je jednostavno, dovoljno je uz lični dokument prikazati kod”, pojasnila je Borovinić Bojovićeva.

Dodala je da će digitalna potvrda i način njene upotrebe biti danas predstavljeni.

Ministarka je poručila da se radi o virusu koji je više puta pokazao svoju nepredvidivost zbog čega je nezahvalno iznositi prognoze za jesen. Prema njenim riječima, uz vakcinaciju, stalnu kontrolu poštovanja mjera i dodatnu pripremu zdravstvenog sistema, koja je u toku, ne bi trebalo da strahujemo. Ipak, ne smije biti ni opuštanja.

Uskoro odluka o trećoj dozi, stiže i „fajzer” vakcina

Prema riječima Jelene Borovinić Bojović, Crna Gora trenutno ima preko 400.000 vakcina, stiže i 152.000 vakcina „fajzer”, koje su obezbijeđene u bilateralnim pregovorima u decembru 2020. godine.

Na pitanje da li je Crnoj Gori u ovom trenutku potrebno više od 500.000 vakcina, ministarka je potvrdila ranije informacije da nadležni razmišljaju o uvođenju treće doze.

Ona je dodala da se analizira i vakcinacija maloljetnika uzrasta od 15 do 18 godina.

Broj zaraženih pokazuje da je stigao delta soj

Na pitanje povodom podatka da u odnosu na period prije dvije sedmice, sada imamo i do sedam puta više zaraženih na dnevnom nivou, ministarka kaže da to može da se objasni jedino lokalnom transmisijom.

“Nemamo zvaničnu potvrdu i ne možemo da kažemo: imamo delta soj. Mi pretpostavljamo da je on već u zemlji, upravo i zbog veće lokalne transmisije. Očigledno je da je delta soj već tu. Uzorci za slanje Centru za kontrolu zaraznih bolesti su spremni i kada nam kažu, mi ćemo ih poslati. On je toliko rasprostranjen u Evropi i svijetu tako da je očekivano da je on već tu”, izjavila je ministarka.

Ona upozorava da je delta soj zarazniji 60 odsto od prethodnih, ali još uvijek nema dokaza da ima veći stepen smrtnosti.

Međutim, svaka forma koja se lakše prenosi od prethodne, dodatni je alarm za vakcinaciju, ističe ona.

Na pitanje o prognozama o kraju epidemije, ministarka kaže da niko sa sigurnošću to ne može da tvrdi.

“Sigurno je da će vakcinacija skratiti vrijeme trajanja epidemije. I to je činjenica. Međutim, postavlja se i pitanje mogućnosti za proizvodnju vakcina za milijarde ljudi. Zbog toga je i nastala pometnja oko nabavke”, kazala je ministarka Borovinić Bojović.