Iako strogo pazimo šta jedemo, tokom posta se dogodi da ponekad konzumiramo nešto za šta nismo sigurni da li je životinjskog porijekla.

Poznato je da post nije samo uzdržavanje od hrane, već i od loših misli i djela, ali mnogi vjernici ne vole da dođu u situaciju da se “ogriješe” hranom, naročito ako su bili uvjereni da se u potpunosti pridržavaju svih pravila. Danas, kada imamo šnicle i gulaš od soje, biljnu mast, sir i mlijeko na bazi biljnih proizvoda, posni margarin, posni eurokrem… post postaje gotovo neprimjetan.

I zaista, vjernici koji počnu da proučavaju, da pažljivo čitaju sitna slova sastojaka na proizvodima, zapadaju često u nedoumice, koju hranu treba smatrati za posnu i upotrebljavati je, a koja je sumnjiva i nje se kloniti.

Ispostavilo se da većina tih “biljnih imitacija mrsne hrane” zapravo nije posna.

Postan je jedino sir od soje, a većina drugih koji se tako deklarišu sadrže kazein, protein koga ima jedino u mlijeku.

Mnogi biljni sirevi mogu da sadrže neki kazein – sastojak životinjskog porijekla. Stoga, pažljivo pročitajte deklaracije, te ako kupujete biljni kačkavalj, provjerite da li sadrži kazein.

Čokoladne bananice nisu posne jer se želatin, koji se nalazi unutar njih pravi od životinjskih kostiju. Takođe, gumene i žele-bombone.

Mnoga peciva i tjestenine u sebi sadrže jaja ili jaja u prahu, zato nije svaka tjestenina posna. Na primjer, hljeb se u nekim pekarama premazuje smjesom koja sadrži jaja, kako bi dobili sjaj i hrskavost.

Šokantno je i saznanje da svaka riblja pašteta nije posna, pa se i tu preporučuje da se pročita deklaracija.

Mnogi misle, takođe, da je smoki kao i ostale grickalice posna hrana, međutim nije. Većina grickalica sadrži mlijeko u prahu i kakao maslac koji nisu posni.

Dobro obratite pažnju i na napolitanke, jer čokoladni prelivi nisu samo od kakaa, koji je postan, nego sadrži i mlijeko ili mlijeko u prahu.

Takođe, alkoholna pića nisu posna, naročito u danima kad se posti samo na vodi. Jedino je vino dozvoljeno u danima kada i riba, a to je nedjeljom i velikim praznicima.

Sveštenici savjetuju da se tokom posta koristi svježa i neobrađena hrana, odnosno svježe pripremljeno voće i povrće, sa ili bez dodatka biljnog ulja, po izboru.

Margarin je u principu postan, kao i biljna mast i sve vrste zejtina. Međutim, u tom traženju posne hrane treba voditi računa da se ne upadne u opasnost formalizma.

Umjesto da nam post bude sredstvo radi postizanja molitvenog raspoloženja i duhovnog usavršavanja, on prođe u cepidlačenju promila nekog mliječnog proizvoda. Jer, mnogo je važnije i koliko ćemo unijeti posne hrane u organizam, nego njen hemijski sastav.

Post se sastoji ne samo u određenoj hrani, već i u uzdržavanju od prejedanja. Sam tjelesni post ne doprinosi duši, ako nije vezan sa nastojanjima da se čovek promijeni, da suzbije svoje nagone, da obuzda svoju volju i njene prohtjeve, a da pojača molitvu, da razbukta u sebi ljubav prema Bogu i bližnjemu, da otvori dušu svoju za praštanje i srce svoje za pomoć drugima.