Foto: Pixabay –

Ministarstvo zdravlja u narednom periodu radiće na tome da ograniči i cijene ljekova koji se kupuju u apotekama, a ne propisuju na teret državnog budžeta, i to kroz izmjenu Zakona o ljekovima.

To su “Vijestima” potvrdili iz resora kojim rukovodi Vojislav Šimun, pojasnivši da trenutno razmatraju opcije koje će da doprinesu unapređenju regulative u ovoj oblasti.

Ministarstvo zdravlja, prema saznanjima “Vijesti”, još nema jasan plan na koji način bi se mogla ograničiti cijena ljekova u slobodnoj prodaji, s obzirom na to da se mora voditi računa o tome da je Crna Gora malo tržište i da bi svaki “radikalniji” potez mogao da dovede do povlačenja proizvođača, a posljedično i do nestašica.

U odgovoru “Vijestima”, iz ovog resora poručuju da će o predlogu novog zakona da bude sprovedena javna rasprava, tokom koje će da budu razmotrena sva pitanja od značaja za oblast ljekova, uključujući i formiranje, odnosno ograničavanje cijena i medikamenata koje se kupuju u maloprodaji.

“Radi dodatnog usklađivanja sa propisima EU, pristupiće se izmjenama Zakona o ljekovima. U okviru tih aktivnosti, biće razmotreno i pitanje cijena ljekova koji se ne propisuju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja… U odlučivanju o normativnom uređenju pitanja od šireg društvenog značaja, a oblast uređenja ljekova van liste svakako to jeste, veoma važan faktor je i ishod rezultata javne rasprave”, odgovorili su iz Ministarstva.

Cijene ljekova koji se izdaju na recept u apotekama ili koriste u javnim zdravstvenim ustanovama ograničene su Vladinim propisima. Sa druge strane, za ljekove za koje država smatra da ne pripadaju korpusu esencijalnih za zdravlje stanovništva (takozvana “negativna lista”), koje građani plaćaju iz džepa, cijene određuje proizvođač, a korektivni faktor može biti konkurencija, što najčešće dovodi do snižavanja cijena.

Veliki broj građana Crne Gore tvrdi da su medikamenti koje u apotekama plaćaju iz džepa mnogo skuplji nego u susjednim zemljama, pa nerijetko odlaze u Srbiju kako bi nabavili mjesečnu terapiju.

Pregovori su jedini ispravan model

Upitan kako komentariše najave Ministarstva zdravlja da bi i cijena ovih ljekova u narednom periodu mogla da bude ograničena, nekadašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić ocijenio je da cijene sa negativne liste “moraju” biti rezultat tržišnih uslova.

“U par navrata sam slušao ministra zdravlja i ostavlja utisak čovjeka koji ima viziju razvoja, i lično kod mene budi nadu da može nešto popraviti u urušenom zdravstvenom sistemu. Posebno ohrabruju imenovanja direktora Kliničkog centra, Montefarma, Doma zdravlja Podgorica, jer ukoliko napravi ekipu menadžera koji znaju šta treba imamo se čemu nadati. Konkretno, za negativnu listu ljekova stava sam da time Vlada ne treba da se bavi na taj način, odnosno da ograničava cijene, jer je njen primarni zadatak kada pričamo o ljekovima – definisanje osnovne i doplatne liste”, smatra Čirgić.

On je istakao da “vjeruje da Vlada može više uraditi kod postizanja boljih cijena za naše tržište kroz pregovore sa najvišeg nivoa sa predstavnicima proizvođača”.

“Cijene ljekova sa negativne liste ‘moraju’ biti rezultat tržišnih uslova, jer ih inače nećemo imati. Treba da znamo da ti ljekovi imaju mnogo manji promet u odnosu na ljekove sa osnovne i doplatne liste i na jednom malom tržištu, kao što je naše, za proizvođače je često pitanje isplativosti njihovog plasmana. Dakle, smatram da je neophodno da prihvatimo da smo mi malo tržište koje ne može uticati na cjenovnu politiku farmaceutskih kuća, ali da se kroz pregovore može doći do boljih cijena čak i za negativnu listu. Restriktivne mjere mogu imati za posljedicu povlačenje ljekova sa našeg tržišta”, ocijenio je Čirgić.

Radikalne mjere dovode do nestašica

Sagovornik “Vijesti” iz farmaceutskog sektora ocijenio je da evropska regulativa podrazumijeva slobodno trzište, bez ograničenja konkurencije, te bilo koji potez koji bi narušio taj princip može da donese probleme Crnoj Gori kao državi kandidatu.

“Kada je riječ o regulaciji, odnosno ograničavanju cijena ljekova koji su na tzv ‘negativnoj listi’, tj. koje građani plaćaju iz dzepa, upravo takav pristup se kosi sa principom slobodnog, fer i tržišta uređene konkurencije”, ocijenio je i ukazao da bi izostanak detaljne analize i otvorenog razgovora sa proizvođačima, a sve kako bi se udovoljilo dijelu javnosti, rezultirao negativnim efektima po građane, a uticao i na pad povjerenja u Vladu i njene zdravstvene politike.

Sagovornik je istakao da bi potencijalna negativna posljedica koja bi mogla da se desi u situaciji ograničavanju cijena ljekova, povlačenje proizvođača sa našeg tržišta.

“To može dovesti i do deficita odredjenih ljekova, ali i povlačenja kompletnih paleta ljekova određenih proizvođača, polazeći od činjenice da im je Crna Gora zanemarljivo malo tržište, što jeste nepobitna cinjenica, iako mi smatramo da su te brojke u Crnoj Gori jako velike i važne. Važne i velike su samo nama na lokalnom nivou”, zaključio je.

Kakve su cijene ljekova sa pozitivne liste

Cijene ljekova koji se propisuju i izdaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje – takozvana pozitivna lista, ograničene su Uredbom o formiranju maksimalnih cijena lijeka. Maksimalna cijena tih ljekova formira se na bazi izračuna prosječnih cijena ljekova u referentim državama koje određuje država, trenutno Srbija, Rumunija i Češka, na način da ona može biti maksimalno 95 odsto prosječne cijene u te tri zemlje za originalne ljekove.

Takođe, cijene ljekova sa “pozitivne liste” formiraju se u direktnim pregovorima između proizvođača i Ministarstva zdravlja, a osnovna i doplatna lista ažuriraju se najmanje dva puta godišnje, samim tim i cijene koje država utvrđuje. Država sama bira referentne zemlje za koje smatra da su prepoznate po pristupačnim cijenama ljekova, a kao dodatni, korektivni faktor, uzima se u obzir to da su zemlje koje imaju neuporedivo veće tržište od Crne Gore, samim tim i niže cijene.