Nekretnine u Crnoj Gori su precijenjene zbog rasta investiranja stranaca u njihovu kupovinu. Očekuje se usporeni pad cijena nakretnina ka njihovoj fer vrijednosti, navedeno je u nacrtu Programa ekonomskih reformi Ministarstva finansija.

“Najnovija preliminarna procjena odstupanja cijena nekretnina u odnosu na njihovu baznu vrijednost u periodu 2006 – 2024. godina, pokazala je da su cijene u drugom kvartalu 2024. godine umjereno precijenjene, u manjoj mjeri nego na kraju 2023. godine. Prisutan je usporeni pad cijena nekretnina ka njihovoj fer vrijednosti. Međutim, ovaj pad nije nagli ili trenutni kao 2008-2009. godine već se čini prilično postepenim, čime se ublažava svaki rizik od cjenovnog balona na tržištu nekretnina, što je pozitivno u kontekstu finansijske stabilnosti”, navedeno je u nacrtu PER-a.

Nagli pad cijena nekretnina na njihovoj fer vrijednosti mogao bi negativno uticati na banke, jer nekretnine čine značajan dio garancija za kredite.

“Centralna banka je koristila raspoložive makroprudencijalne instrumente da zaštiti finansijsku stabilnost od rizika koji bi se sa tržišta nekretnina mogli preliti na bankarski sektor. CBCG je u martu 2024. godine usvojila mjere za podizanje stope kontracikličkog bafera sa 0% na 0,5%, koji će biti na snazi od aprila 2025. godine”, navedeno je u nacrtu PER-a.

CBCG u cilju prevazilaženja jaza u statistici cijena nekretnina sprovodi polugodišnje istraživanje o subjektivnoj perspektivi stanovništva u pogledu cijena nekretnina.

“Na osnovu ovih rezultata izračunava se hedonistički indeks. Iz svih dostupnih podataka proizilazi da su cijene nekretnina prvenstveno vođene direktnim stranim investicijama (SDI) u nekretnine. Prilivi SDI u nekretnine iznosili su oko 6,4% BDP-a godišnje od 2021. godine, u poređenju sa 3,5% u periodu od 2015. do 2020. godine”, navedeno je u dokumentu čime se dokazuje da je do rasta cijena nekretnina došlo zbog većeg interesovanja stranaca a ne zbog rasta objektivnih troškova.