Gost Petra Komnenića u večerašnjoj emisiji „Načisto“ je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

Ministar je najavio da će Vlada podzakonskim aktima raditi na „određivanju određene marže za ulje, brašno, šećer i so“.

Na pitanje kada će biti taksativno navedeni proizvodi čije cijene će biti smanjene i za koliko procenata, i da li bi trgovcima u tom slučaju bio nadoknađen potencijalni gubitak, kazao je:

„Nema tu potencijalnog gubitka, mi ograničavamo marže. To je jedina realna mogućnost koju država može da uradi, a da ne slomi privredu. Mi ćemo se potruditi da ograničimo marže na način da pokriju makar fiksni trošak trgovaca, da ne budu u plusu, da budu na nekoj nuli.“

Đurović je rekao da pokušavaju naći zajednički jezik da bi se konačno potpisao opšti kolektivni ugovor, koji je „nešto što se mora potpisati“.

„Poslodavci ne žele da potpišu taj ugovor ukoliko se ne reguliše pitanje radne ili neradne nedjelje“, rekao je Đurović, dok je na pitanje da li je to ucjena, rekao da je to njihovo pravo.

„Ono što je provejavalo kao moguće rješenje je da se odustane od predloga da se nedjeljom radi cijele godine, već tri mjeseca ljeti i dva mjeseca zimi, zbog sezone. Gubici nisu dobri za ekonomiju“, istakao je ministar.

Predlog je, kako je naveo Đurović, da onaj radnik koji bude radio nedjeljom dobije duplu dnevnicu, slobodnu sljedeću subotu…

„Na taj način bi mogao da poveže cijeli vikend slobodan, da duplom dnevnicom zaradi veću platu i radilo bi se u jednoj smjeni“.

Neki inicijalni predlog je, dodaje, da se nedjeljom radi od osam do 16 sati.

Đurović je istakao će tražiti da mjere protiv poslodavaca koji ne poštuju eventualno rješenje budu rigorozne.

„Ako bude ovo dogovor, biće privremenog karaktera. Ako bude zloupotreba, sve se ukida i vraća se na stari sistem rada“, naglasio je on.

Đurović je, govoreći o turističkoj sezoni, rekao da postoji veliko interesovanje Evropljana i Skandinavaca za putovanje, bez obzira na dešavanja u Ukrajini.

„Dvije godine kovida su uslovile potrebu ljudi da putuju i odmaraju. Svi žele mahom Mediteran i jedna od destinacija je Crna Gora kao biser tog Mediterana“, kazao je on.

Istakao je da je potrebno pojačati vidljivost Crne Gore na zapadnom i tržištu Skandinavije.

Govoreći o regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan, Đurović je ocijenio da je ta inicijativa, i „da sad nestane“, imala svoju svrhu, zato što su uspostavljeni dobri odnosi između Srbije i Albanije.

Ministar je kazao da će premijer Dritan Abazović na samitu u Ohridu razgovarati sa regionalnim liderima, saslušati koji su benefiti…

„To ne znači da će on potpisati bilo šta, niti to želi, niti hoće. Mislim da je dobro da ode tamo, da sasluša, vodi dijalog, da pravimo dobre relacije. Ako nas uvjere da je ta inicijativa dobra, da će biti benefit za građane i privredu Crne Gore, a ne bude u suprotnosti sa EU integracijama, da nije zamjena, ne vidim šta bi bio problem toga. Ako jedan milimetar to znači da će biti zamjena za evropske integracije, ovoj Vladi ne pada na pamet da bude tog i bilo kojeg procesa“. istakao je.

Đurović je potvrdio da Vlada završava sa programom ekonomskog državljanstva krajem ove godine. 

„Morali smo da produžimo do kraja godine, jer bi bila veća šteta nego korist od samog programa. Taj je program imao je imaće svoje benefite i odraziće se na određene infrastrukturne i investicione projekte na sjeveru“, naveo je on.

Ministar je rekao da bi volio da u Crnoj Gori vidi kompanije određenih osoba koje su tražile crnogorsko državljanstvo.

„Nije poenta da im date pasoš, već je da ih animirate da ulažu. To su potpredsjednici najvećih svjetskih kompanija, strašna imena koja su se prijavila i aplicirala da državljanstvo. Moramo biti ponosni čak na neka imena koja su izrazila želju da budu građani Crne Gore“.