Iako Rudnik uglja (RUP) najavljuje kao veoma uspješan investicioni poduhvat izmještanje trakastog sistema za odlaganje laporca, kao i prestanak odlaganja istog na Jagnjilu, ekolozi pozi-vaju poslovodstvo Rudnika uglja da uporedo sa ovom investicijom izvrše vraćanje već odloženog laporca u pomenuti kop. Ekolozi poručuju da Rudnik uglja sprema novu prevaru, da će se ostati deponija laporca na Jagnjilu, a da će se dalje njegovo odlaganje nastaviti u kopu Potrlica. Na taj način u Pljevljima će ostati još jedna nesanirana ekološka crna tačka, a Rudnik uglja će sačuvati značajna sredstva.

• Ovakvu praksu smo već vidjeli kada je u pitanju eksploatacija uglja u pljevaljskoj opštini i rad Rudnika uglja. Rudnik uglja je u području kopa „Šumane“ izvršio vađenje uglja, a ostavio je nerekultivisane kopove, što je u potpunosti u suprotnosti sa Zakonom o rudarstvu, koji kaže da zemljište koje je predmet eksploatacije treba vratiti po završetku poslova u isto ili bolje stanje. Koliko je u ovom slučaju Rudnik uglja otišao daleko sa prevarom, vidi se i iz činjenice da je vlasnicima nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta obećano bilo da kada se izvrši eks-ploatacija uglja i završi rekultivacija, da će im se vratiti poljoprivredno zemljište, čak je zbog toga jeftinije plaćana zemlja. Umjesto da dobiju zemljište, mještani sela Šumane sada imaju na rubu sela ogromno pusto zemljište, odnosno puste i raubovane kopove – izjavio je izvršni direktor NVO „Breznica“ Milorad Mitrović.

On je naveo da će se ista situacija desiti i sa deponijom laporca na Jagnjilu. Ranije je obećavano da će se laporac sa Jagnjila vratiti nazad čim se počne vršiti odlaganje u kop Potrlica. Mi-trović navodi da je očigledno da Rudnik želi da izbjegne tu obavezu, i sve su prilike da će laporac ostati na Jagnjilu.

1. Iz RUP-a sada predstavljaju velikim uspjehom to što više neće odlagati laporac na Jagnjilo, već u kop Potrlica, a prećutkuje se da je na Jagnjilu ostala deponija koja je nadmorsku visinu ovog uzvišenja uvećala za 100 metara i koja je površine nekoliko desetina hektara. Ova deponija je sa sjeveroistočne strane u potpunosti zatvorila pljevaljsku kotlinu, zatvorila provjetrava-nje kotline, što direktno utiče na uvećano zagađenje životne sredine. Sada bi Pljevljaci trebali da budu zadovoljni što Jagnjilo više neće rasti, a to što će Rudnik novac za sanaciju ove crne ekološke tačke zadržati za sebe o tome niko ne govori. Znači, Rudnik mora da odloženi laporac na Jagnjilu vrati u kop i to je kraj svih priča – istakao je Mitrović i pozvao poslovodstvo Rudnika uglja da prije nego što počne uklanjanje trakastog sistema za odlaganje laporca, započne uklanjanje laporca sa Jagnjila.

• Očigledna je prevara Rudnika uglja, jer sada uklanjaju sistem sa kojim su dovozili laporac na Jagnjilo, što znači da ne misle da laporac koji je iskopan u kopu Potrlica vraćaju u taj kop. U potpunosti je jasno da Rudnik sada mimo zakonskih propisa ne želi da da novac za uklanjanje deponije laporca Jagnjilo, koja nije trajnog već privremenog karaktera – zaključio je Mitrović i istakao da bi povratak laporca sa Jagnjila u kop Potrlica Rudnik koštao nekoliko miliona eura.

S druge strane iz Rudnika uglja projekat gdje će pomenuti trakasti sistem biti izmješten u kop Potrlicu i gdje će dalje odlaganje laporca biti vršeno u pomenutom kopu, vide kao veliki uspjeh. U Rudniku uglja ne pominju šta će biti sa postojećom deponijom laporca na Jagnjilu.

– Projekat izmještanja DTO sistema u Rudniku uglja je jedna od najvećih investicija, veoma složena i zahtjevna. Realizacijom ove investicije, dugoročno gledano, kompanija bi imala veli-ku korist koja se prvenstveno ogleda kroz smanjenje troško va radne snage i uštede električne energije. Prema projektnom zadatku, investicija će se realizovati u dvije faze, i to prva, koja podrazumjeva preseljenje svih sistema i transportera u Površinski kop Potrlicu, s tim što drobilačka postrojenja zadržavaju svoju lokaciju. Druga faza predstavlja izmještanje drobilačkog sistema u kop Potrlica i formiranje transportnog sistema u dužini od 800 metara – saopšteno je iz Rudnika uglja.

Opština da pokrene tužbu

Mitrović je pozvao predsjednika opštine Pljevlja Mirka Đačića da zatraži sudskim putem naknadu za postojanje deponije laporca na Jagnjilu, kako je to uradio njegov prethodnik Miloje Pupović, tužeći Elektroprivredu za deponiju pepela i šljake Maljevac.

• U tom slučaju sud je donio odluku da Elektroprivreda isplati dva miliona eura, naravno to nije dovoljno i još se vodi sudski spor, ali je sada vrijeme da se pokrene sudski spor i oko deponije Jagnjilo. Bez sudske presude Rudnik uglja neće ukloniti deponiju laporca, koja je izuzetno štetna za životnu sredinu – naveo je Mitrović.

Odlaganje počelo 1989. godine

Odlaganje laporca uz pomoć trakastog sistema počelo je daleke 1989. godine. Prema tadašnjem projektu, na Jagnjilo je trebalo odložiti oko 50 miliona kubika laporca. Do marta ove godine je odloženo oko 48 miliona kubika laporca, što je veoma blizu plana.