Obavještajno-bezbjednosni direktorat Ministarstva odbrane moći će
preventivno da prikuplja podatke o zaposlenima u Ministarstvu, Vojsci i
sa njima povezanim licima, a za to će morati da dobije saglasnost
predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. To je
predviđeno Prijedlogom zakona o vojno-obavještajnim i bezbjednosnim
poslovima koji je Vlada u srijedu proslijedila Skupštini.
“Nalog
za tajno prikupljanje podataka izdaje se na osnovu odluke predsjednika
Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudije koji ga, u skladu sa zakonom,
zamjenjuje”, navodi se u Prijedlogu zakona.
Tajno prikupljanje
podataka će se prema predloženom aktu, vršiti između ostalog praćenjem i
osmatranjem na otvorenom prostoru i javnom mjestu, uz foto
dokumentovanje, audio, video i druge oblike tehničkog dokumentovanja,
kao i nadzorom elektronskih komunikacija i poštanskih pošiljki.
Sistem
tajnog prikupljanja podataka, uključivaće, shodno prijedlogu Zakona i
informacije o sadržaju komunikacije, lokaciji korisnika, ali i nadzori
tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i
predmeta, a sa ciljem da se, kako tvrde, preduprijede prijetnje
usmjerene prema Vojsci i Ministarstvu.
“Obavještajno-bezbjednosni
direktorat prikuplja tajno podatke primjenom posebnih metoda i sredstava
samo u preventivne svrhe, odnosno sa ciljem da se preduprijede
prijetnje koje su usmjerene prema Ministarstvu i Vojsci”, dodaje se u
dokumentu.
U
predloženom Zakonu se navodi da obavještajno-bezbjednosni direktorat
može prikupljati vojno-obavještajne i bezbjednosne podatake u saradnji
sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost i organima državne uprave koji, u
okviru svojih nadležnosti, prikupljaju, obrađuju, koriste, razmjenjuju,
čuvaju i štite obavještajno-bezbjednosne podatke.
Obavještajno-bezbjednosni direktorat može tajno prikupljati podatke
primjenom posebnih metoda i sredstava prema 1 licima zaposlenim u
Ministarstvu, licima u službi u Vojsci i sa njima povezanim licima koja
učestvuju u aktivnostima koje nalažu primjenu tajnog prikupljanja
podataka.
Tajno prikupljanje podataka primjenom posebnih metoda i
sredstava sprovodi se samo ako se podaci ne mogu prikupiti na drugi
način ili je njihovo prikupljanje povezano sa nesrazmjernim teškoćama
navodi se u prijedlogu vladinog akta. Ako bezbjednosni razlozi to
zahtijevaju, Zakon predviđa i da Obavještajno-bezbjednosni direktorat
može da koristi poslovne i stambene prostorije i druge nepokretnosti u
svojini Crne Gore.
Direktor ne može biti član političke partije
Prijedlog
zakona o vojno-obavještajnim i bezbjednosnim poslovima predviđa da
direkor vojno-obavještajnog direktorata ne može biti član političke
partije, niti politički djelovati.
“Za direktora može biti imenovano lice koje, pored opštih uslova propisanih zakonom kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika, mora da ispunjava i posebni uslov da ima najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima sa VII1 nivoom kvalifikacije obrazovanja, od čega najmanje pet godina na rukovodećim radnim mjestima u oblasti bezbjednosti. Direktora postavlja Vlada, na prijedlog ministra odbrane, uz pribavljeno mišljenje nadležnog radnog tijela Skupštine Crne Gore. Direktor za svoj rad odgovara ministru odbrane. Direktor ne može biti član političke partije, niti politički djelovati”, navedeno je u predloženom aktu Vlade.
Pročitajte još