Iako Vlada poručuje da se nada zatvaranju četiri poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU) do kraja godine, postoji mogućnost da jedno od njih, poglavlje 10 (informatičko društvo i mediji), ne bude “štrikirano” zbog toga što Skupština nije imenovala, niti to može učiniti do 2025, nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge – saznaju nezvanično “Vijesti”.

Prema informacijama lista, zvaničnici Evropske komisije (EK) raspitivali su se u Vladi zašto se to nije desilo, poručujući, kao i više puta do sada, da sve institucije treba da rade u punom kapacitetu.

Međutim, izvor “Vijesti” iz Brisela rekao je da nema informaciju da bi zatvaranje medijskog poglavlja moglo da bude blokirano, podsjećajući da su rasprave o tzv. zajedničkim pozicijama za četiri poglavlja u toku na radnim tijelima Savjeta EU.

“Vijesti” od Delegacije EU u Podgorici očekuju odgovor na pitanje hoće li Crna Gora imati problem da do kraja 2024. zatvori poglavlje 10, zbog neizbora dva člana Savjeta Agencije.

Predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) iz oblasti medija Milanu Radoviću i Crnogorskog P.E.N. centra Rajku Todoroviću, mandat u Savjetu traje do decembra, pa je šef parlamenta Andrija Mandić morao najkasnije prije pola godine da raspiše oglas za postavljenje njihovih “nasljednika” na funkcijama. Pošto to nije učinio, novi članovi ne mogu biti imenovani.

Mandić nije odgovorio na pitanja “Vijesti” zašto nije raspisao javni poziv, kad planira da učini to, te do kad se može očekivati postavljenje novih članova. Predlog liste kandidata za članove utvrđuje Administrativni odbor Skupštine, a ona ih imenuje.

Agencija je regulatorni organ koji, između ostalog, izdaje odobrenja za emitovanje i distribuciju posredstvom elektronskih komunikacionih mreža, vodi registar emitera i vrši nadzor nad njima, dok njen Savjet daje saglasnost na planove raspodjele radio-frekvencija, raspisuje konkurse za dodjelu prava na emitovanje, donosi odluke o dodjeli tog prava…

Savjet ima pet članova (od kojih se jedan bira za predsjednika), i oni su kandidati: univerziteta, NVO koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda, NVO iz oblasti medija, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Crnogorskog P.E.N. centra, te Advokatske komore Crne Gore.

Usvajanjem Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, kojim je ljetos “zamijenjen” Zakon o elektronskim medijima, pooštreni su uslovi za predlaganje kandidata za članove Savjeta Agencije iz NVO, te je time isključena mogućnost koja je postojala do tada – da Administrativni odbor bira koga će uvrstiti na listu kandidata.

Prema novoizglasanom aktu (član 150), NVO može biti predlagač ako, između ostalog, u prethodne tri godine prije objavljivanja oglasa, godišnji budžet za realizaciju aktivnosti u oblasti u kojoj predlaže kandidata nije bio manji od 3.000 eura, te ako je u istom periodu najmanje 2.000 eura tokom jedne godine bilo utrošeno za realizaciju aktivnosti u navedenoj oblasti.

Ukoliko, kako piše u zakonu (član 157), NVO podnesu više odvojenih predloga, u listu koju utvrđuje Administrativni odbor mora biti uvršten kandidat koji ima podršku najvećeg broja organizacija koji ispunjavaju propisane uslove. To, prema aktu koji je važio do juna (do kad se Agencija zvala – Agencija za elektronske medije), nije bio slučaj.

Iz dijela NVO pozivali su u više navrata Mandića i Skupštinu da otpočnu postupak izbora Radovićevog nasljednika, ocjenjujući da će se, ako se to ne desi, otvoriti sumnje da su posrijedi političke igre.

Podsjećajući da je šef parlamenta morao da raspiše oglas još prije šest mjeseci, direktor Media centra Goran Đurović poručio je sredinom novembra da ako taj postupak ne bude započet “momentalno”, postoji mogućnost da ne bude dozvoljeno zatvaranje poglavlje 10.

“Takođe, ukoliko postupak imenovanja novog člana Savjeta Agencije ne bude započet odmah, otvara se prostor za sumnje da postoje politički razlozi za kršenje zakona. Media centar će obavijestiti Delegaciju EU o ovom problemu u primjeni medijskog zakona”, rekao je.

Vlada očekuje da Crna Gora, osim poglavlja 10, “precrta” i poglavlja 7 (pravo intelektualne svojine), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).

Procedura za njihovo zatvaranje ušla je u fazu razmatranja radnih grupa u Savjetu EU. Kako je pojašnjeno iz Vlade ranije, proces je prvobitno u rukama Radne grupe za proširenje i pristupne pregovore (COELA), a nakon što ona završi posao, njen predlog utvrđivanja tzv. zajedničke pozicije biće proslijeđen Komitetu stalnih predstavnika država članica (COREPER). Konačnu odluku donosi Savjet EU, u kome je potrebna jednoglasna podrška svih članica da bi poglavlja bila zatvorena.

Komisija hvalila novi zakon

Evropska komisija je u jesenas objavljenom izvještaju za Crnu Goru, navela da je Podgorica dostigla “dobar nivo pripremljenosti u oblasti digitalne transformacije i medija”.

“Ostvaren je veoma dobar napredak usvajanjem Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, kao dijela sveobuhvatnog paketa medijske reforme, i usvajanjem Zakona o elektronskim komunikacijama, koji je usklađen s Evropskim kodeksom elektronskih komunikacija. Ovim zakonom, Crna Gora je uskladila svoje zakonodavstvo s pravnim tekovinama EU u pogledu odredbi o nezavisnosti nacionalnog regulatornog tijela za elektronske komunikacije”, piše u izvještaju.

Navodi se još i da su Agenciji za audiovizuelne medijske usluge data zakonska ovlašćenja za izricanje kazni.

Komisija je preporučila da Crna Gora u 2025. usvoji i sprovede Zakon o informacionoj bezbjednosti, u potpunosti usklađen s evropskim direktivama, da zadrži dobre rezultate u uvođenju pravnih tekovina EU u oblasti elektronskih komunikacija i audiovizuelnih medijskih usluga, te nastavi s dodatnim zapošljavanjem kako bi popunila preostala planirana radna mjesta, “čime bi se dodatno ojačali administrativni kapaciteti u oblasti elektronskih komunikacija, usluga informacionog društva i audiovizuelnih medijskih usluga”.