Mali drvoprerađivači će pravo da sijeku šumu dobiti tek u drugoj polovini godine, pri čemu za sirovinu do tada moraju da se snalaze, ili da je kupuju od „Vektre Jakić” Pravo na koncesije u 13, od ukupno 16, pljevaljskih šumskih gazdinskih jedinica ima „Vektra Jakić”, vlasnika Dragana Brkovića, koja može godišnje u prosjeku da siječe oko 140 hiljada kubika drveta

Iako je poslednjih godina najveći problem malih pljevaljskih drvoprerađivača nemogućnost da dođu do koncesija na korišćenje šuma, sudeći po najnovijim informacijama iz Privredne ko-more, ni u ovoj godini neće biti bolja situacija. Naime, nedavno je u Privrednoj komori održana sjednica odbora Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti, na kojoj je formirana radna grupa koja će odrediti uslove i kriterijume na osnovu kojih će se raspisati javni poziv za prodaju drveta u dubećem stanju, tokom ove godine.

Sa sastanka je poručeno i da će se razmotriti i novi modeli prodaje drveta, koji poslednjih godina nijesu primjenjivani. O samoj zaštiti šuma i o poštovanju ugovora o koncesijama od strane „Vektre Jakić“ nije bilo govora, ali je rečeno da dosadašnja raspodjela drveta koncesionarima nije dobra.

Na sjednici je najavljen novi model davanja šuma na korišćenje, koji bi trebalo da bude u primjeni narednih godina. Očekivana promjena sistema gazdovanja šumama, koja će početi 2017, predviđa prodaju šumskih drvnih sortimenata na šumskom putu, javnom licitacijom, po klasama i vrsti drveta. Uprava za šume će prethodno, u okviru ovog modela, putem javnog poziva, odrediti preduzeća koja imaju najpovoljnije uslove za sječu i izvoz šumskih drvnih sortimenata na kamionski put koji će biti predmet ove prodaje. Ovo će biti pilot-projekat realizo-van na nekoliko šumskih područja koji predviđa i da u drugom kvartalu bude izrađena studija opravdanosti ovakvog načina gazdovanja šumama – navedeno je na sajtu Privredne komore.

U ovoj godini će se davati koncesije na šume u trajanju od jedne godine, što ne odgovara drvoprerađivačima, jer ih onemogućava da planiraju ozbiljniju proizvodnju.

Drvoprerađivači, koji su insistirali na anonimnosti kažu da će pravo da sjeku šumu dobiti tek u drugoj polovini godine, pri čemu za sirovinu do tada moraju da se snalaze. Oni su saglasni u ocjeni da je najbolje rješenje dodjela koncesija na period od pet do sedam godina, ali ne očekuju da će do toga zaista i doći. Većina njih tvrdi da bi se zbog loše politike u odnosu na male drvoprerađivače najradije povukli iz tog posla jer ne vide budućnost.

U 13, od ukupno 16, pljevaljskih šumskih gazdinskih jedinica pravo na koncesije ima „Vektra Jakić“, vlasnika Dragana Brkovića, koja može godišnje da sječe u prosjeku oko 140 hiljada kubika drveta. „Vektra-Jakić“ već deset godina koristi pravo na koncesije i prema ugovoru ima mogućnost na korišćenje pljevaljskih šuma za još 20 godina.

Nedavno je direktor Uprave za šume Nusret Kalač saopštio da „Vektra Jakić“ tokom minulih godina nije sjekla doznačene količine drveta, već da su posjekli oko pola miliona kubika drve-ta.

Mali drvoprerađivači u Pljevljima, usled nemogućnosti da dobiju koncesije, često su bili primorani da od „Vektre Jakić“ kupuju oblovu građu, po znatno većim cijenama u odnosu na to ko-liko bi ih koštala sirovina, da su uspjeli da dobiju koncesiju. U isto vrijeme, Vektra Jakić je izvozila oblovinu prodajući je po cijenama koje su bile previsoke za male drvoprerađivače, koji su ostajali bez sirovine.

Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna proizvodnja drvne mase za 2016. iznosila je 387.663 metara kubnih, od čega četinara 241.453 kubika i lišćara 146.210 metara kubnih.

Za sječu spremno 700.689 kubika drveta

Programom gazdovanja šumama za 2017. godinu, ukupna raspoloživa drvna masa koja može biti predmet korišćenja iznosi 700.689 kubika. Na državne šume se odnosi 523.135 kubika, a na privatne 177.554 metara kubnih. Po tom osnovu očekivani prihod iznosi 7,3 miliona eura.

U šumskim područjima Pljevlja, Berane, Rožaje, Žabljak, Bijelo Polje, Plužine, Kolašin, Nikšić, Danilovgrad, Podgorica, Plav i Andrijevica, usvojena je odluka o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju za 2017. godinu, u gazdinskim jedinicama i po odjeljenjima na godinu dana u ukupnoj bruto drvnoj masi od 184.279 kubika, od če-ga 98.954 kubika četinara i 85.325 metara kubnih lišćara.

O šumama ne brinu

Vlada, odnosno resorno ministarstvo, Uprava za šume i drvoprerađivači razmišljaju o načinu sječe stabala, ali nema nigdje riječi o zaštiti šuma. Šume se suše, a posebno je bolestima na-padnuta planina Ljubišnja. Naša prošlogodišnja i procjena je bila da se u Ljubišnji nalazi 100 hiljada suvih kubika drveta. Istraživanja smo radili prošle godine u ovo vrijeme, a najnoviji podaci govore da je došlo do uvećanja, na pojedinim lokacijama i do pedeset odsto. Ogromne površine šuma su oboljele, a niko ništa ne preduzima – kazao je izvršni direktor ekološkog udruženja „Breznica“ Milorad Mitrović.

On je naglasio da u Crnoj Gori hara šumska mafija.

– „Vektra Jakić“ gazduje šumama u planini Ljubišnji. Tu nema nikakve zaštite. Pritom ova kompanija je dobila koncesije na trideset godina. Šume se sjeku i uništavaju i u drugim krajevima Crne Gore, što se najbolje može vidjeti po ogromnim transpor tima, gdje se god krene – kazao je Mitrović koji je pozvao nadležne da zaštite šume.