U 2025. godini očekujemo zatvaranje više poglavlja, a čeka nas i sprovođenje najkompleksnijeg seta zakona i reformi do sada, kazala je za portal Antena M ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Vjeruje da je za suočavanje sa osjetljivim temama potrebno vrijeme kada budemo dovoljno politički odgovorni da otvorimo širok i konstruktivan dijalog. Kaže da nas nijedna tema ne može činiti „zaglavljenim“ u prošlosti, ako se adekvatno i sa društvenom zrelošću umijemo postaviti prema njoj. 

Ipak upozorava da u plasiranju bilo kojeg narativa ne treba ignorisati važnost trenutka i konteksta, pogotovo kada ulazimo u završnu fazu pregovora sa EU.

„Uprkos svim razlikama na političkoj sceni, smatram da je odredište svima isto, a to je punopravno članstvo u EU, bez obzira na to što neki od nas biraju različit put da do njega stignu“, ocijenila je Gorčević.

Antena M: Kako ocjenjujete 2024. godinu po pitanju integracije u EU?

Za nama je nesumnjivo najuspješnija godina za crnogorski put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Tokom 2024. u potpunosti smo obnovili povjerenje evropskih partnera i napravili prekretnicu u našoj evropskoj integraciji. Na početku godine deblokirali smo pravosuđe imenovanjima na koja se godinama čekalo i time stvorili pretpostavke za održavanje prve međuvladine konferencije sa EU nakon više godine pauze.

Uslijedili su mjeseci nikada intenzivnijeg međuinstitucionalnog rada što je rezultiralo dobijanjem IBAR izvještaja, prvog u istoriji EU, na drugoj ovogodišnjoj međuvladinoj konferenciji. Zahvaljujući dobro pripremljenom setu reformi, Evropska komisija prihvatila je Vladinu Reformsku agendu za Plan rasta za Zapadni Balkan, za šta je odredila 383 miliona eura.

Na kraju godine, osim što je prihvaćena naša aplikacija za jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) što će izuzetno olakšati vršenje međunarodnih transakcija za građane i privredu, održali smo i treću međuvladinu konferenciju – što je istinski rekord za jednu godinu. Naravno, najveće dostignuće bilo je zatvaranje tri pregovaračka poglavlja (7, 10 i 20) koliko je ukupno bilo zatvoreno za prethodnih 12 godina pregovora. Naši rezultati dodatno su podcrtani u izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je najpozitivniji do sada.

Antena M: Da li smo i kao država i kao društvo bliži evropskim vrijednostima?

Društvena transformacija i evropeizacija je trajući i permanentan proces, koji je svakako važniji od onog tehničkog koji se tiče ispunjavanja političkih obaveza i usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. Međutim, institucionalna priprema i usvajanje evropskih standarda predstavljaju pripremu ambijenta i davanje putokaza za neophodne društvene reforme i usvajanje evropskih vrijednosti.

Smatram da nikada nismo imali jasniji i brojniji stav kada je riječ o evropskoj budućnosti i mislim da smo uspjeli da postignemo konsenzus oko ovog strateški važnog pitanja. Raduje me što postoji euroentuzijazam kod svih političkih aktera u svim granama vlasti i to vidim kao preduslov da građanima, čiji su oni predstavnici, evropske vrijednosti postanu bliže.

Antena M: Slušajući neke narative, imate li utisak da smo „zaglavljeni“ u prošlosti. S tim u vezi, vjerujete li u iskrene namjere značajnog dijela i političke scene i javnosti za EU put?

Smatram da njegovanjem pluralizma i slobode govora najbolje doprinosimo integraciji evropskih postulata demokratije u naše društvo, politiku i javni diskurs. Na tome temeljim uvjerenje da nijedna tema nas ne može činiti „zaglavljenim“ u prošlosti, ako se adekvatno i sa društvenom zrelošću umijemo postaviti prema njoj.

Naravno, u plasiranju bilo kojeg narativa ne treba ignorisati važnost trenutka i konteksta, pogotovo kada ulazimo u završnu fazu pregovora sa EU. Zato vjerujem da je za suočavanje sa osjetljivim temama vrijeme onda kada društvene reforme dostignu zadovoljavajući momentum i kada budemo dovoljno politički odgovorni da otvorimo širok i konstruktivan dijalog. Uprkos svim razlikama na političkoj sceni, smatram da je odredište svima isto, a to je punopravno članstvo u EU, bez obzira na to što neki od nas biraju različit put da do njega stignu.

Antena M: Očekujete li pozitivan pomak u 2025. godini i od čega to zavisi?

U 2025. godini očekujemo zatvaranje većeg broja poglavlja, od kojih su dva: 4 – Sloboda kretanja kapitala i 5 – Javne nabavke već tehnički spremna za zatvaranje u toku predsjedavanja Poljske Savjetom EU koje počinje u januaru i traje šest mjeseci.

Sljedeća godina će biti veoma dinamična jer ćemo morati da izvršimo i tehničke pripreme za 2026, a to uključuje i sprovođenje najkompleksnijeg seta zakona i reformi do sada, kao i postizanje i evidenciju rezultata. Dakle, očekujem da 2025. bude godina za pamćenje po rezultatima na planu evropske agende, a tu mislim na postizanje još većih uspjeha u pregovorima sa EU, daljoj integraciji u jedinstveno tržište EU i intenzivnoj stabilizaciji društveno-političkih prilika.

Antena M: Da li je realno očekivanje da ćemo biti članica EU 2028, je li to objektivna procjena?

Ciljevi zatvaranja svih poglavlja do kraja 2026. i sticanje statusa punopravnog člana Evropske unije do kraja 2028. nijesu proizvoljno određeni.

Dinamika pregovaračkog procesa i zatvaranje poglavlja uokvirena je u plan koji je iskomuniciran sa evropskim partnerima. Upravo zato već prije par sedmica smo bili u prilici da čujemo da je Savjet EU spreman da započne nacrt Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, čija će ratifikacija biti posljednji tehnički korak pred članstvo.

Jasan i optimističan stav koji evropski zvaničnici artikulišu prema našoj evropskoj budućnosti ukazuje da je cilj zacrtan za 2028. godinu apsolutno ostvariv.