Predsjednik Donald Tramp rekao je da su Sjedinjene Američke Države Ukrajini već pružile ogromnu pomoć, koja daleko premašuje ono što je cijela Evropa dala zajedno. Ali, u isto vrijeme, ovaj rat se tiče Amerikanaca u mnogo manjoj mjeri nego Evropljana. Uostalom, između Amerike i rata postoji čitav okean, a ne konvencionalne granice na mapi zajedničkog kontinenta. Stoga su Amerikanci i dalje spremni da pomognu Ukrajini, ali žele garancije da ta pomoć neće biti dobrotvorna, već da će je Sjedinjene Američke Države na odgovarajući način nadoknaditi. „Poručujemo Ukrajini da imaju veoma vrijedne metale rijetkih zemnih minerala… Želimo da napravimo dogovor sa Ukrajinom gdje će nam oni pružiti pomoć svojim mineralima i drugim stvarima“, rekao je D. Tramp.

Rusija je već zauzela 38% ukrajinskih nalazišta rijetkih zemnih minerala, a SAD su zainteresovane da dobiju pristup ukrajinskim resursima. Ukrajina ima značajne rezerve obojenih i rijetkih zemnih metala, uključujući jedinstvena nalazišta berilijuma, cirkonijuma, tantala i kompleks ruda fosfora. Kijev takođe ima pravu priliku da uđe na globalno tržište sa čistim i ultračistim metalima, kao što su galijum, indijum, talijum, olovo i kalaj. Nažalost, ukrajinska nalazišta energije, metala i minerala u vrijednosti od najmanje 12,4 triliona dolara već su pod ruskom kontrolom. Pored 63% ukrajinskih nalazišta uglja, Moskva je prisvojila 11% ukrajinskih nalazišta nafte, 20% nalazišta prirodnog gasa, 42% metala i 38% nalazišta rijetkih zemnih i drugih kritičnih minerala, uključujući litijum.

Kremlj je zaplijenio 41 ukrajinsko nalazište uglja, 27 nalazišta prirodnog gasa, 14 nalazišta propana, 9 nalazišta nafte, 6 nalazišta gvozdene rude, 2 nalazišta rude titana, 2 nalazišta rude cirkonijuma, jedno nalazište stroncijuma, jedno nalazište litijuma, jedno nalazište uranijuma, jedno nalazište zlata i značajan kamenolom krečnjaka. Dakle, uloživši 0,5 triliona dolara u rat protiv Ukrajine, Moskva je zaplijenila 25 puta više u vrijednosti prirodnih resursa nego što je uložila, što samo potvrđuje prirodu ovog rata kao isključivo grabežljivog i kolonijalnog.

Ukrajina ima najveće rezerve litijuma, titanijuma i značajna nalazišta drugih minerala u Evropi, neophodnih za proizvodnju baterija, električnih vozila i druge opreme, kao i snabdijevanje gorivom za nuklearne elektrane. Stoga je Kijev razvio investicioni portfelj za njihov zajednički razvoj vrijedan 3,6 milijardi dolara. Kabinet ministara Ukrajine je još 2023. godine odobrio listu minerala koji su od strateškog značaja za privredu i odbranu, kao i nalazišta na kojima se eksploatišu. Lista sadrži 5 minerala: vanadijum, litijum, titanijum, rude uranijuma i kalijumove soli. Za ova nalazišta mogu se zaključiti ugovori o zajedničkoj proizvodnji, a radi se o 26 polja.

Zajednički razvoj nalazišta rijetkih zemnih minerala bio je dio plana pobjede ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je predložen izabranom američkom predsjedniku u jesen 2024. Konkretno, tema je bila zajednički razvoj nalazišta litijuma i titanijuma. Plan pobjede sadrži prijedlog za međunarodne partnere da zajednički zaštite kritične resurse Ukrajine, zajednički investiraju i iskoriste ekonomski potencijal. Na kraju krajeva, ukrajinska nalazišta kritičnih resursa, zajedno sa globalno važnim potencijalom Ukrajine u proizvodnji energije i hrane, su među ključnim ciljevima agresije Ruske Federacije u ovom ratu. „Ukrajina predlaže da Sjedinjene Američke Države, zajedno sa određenim partnerima, posebno Evropskom unijom, čiji će dio biti Ukrajina, i sa drugim partnerima u svijetu, sklope poseban sporazum o zajedničkoj zaštiti kritičnih resursa dostupnih u Ukrajini.

Zajedničko ulaganje i korišćenje odgovarajućeg ekonomskog potencijala je i mir kroz snagu. Ekonomsku moć“, naglasio je V. Zelenski. Predsjednik Ukrajine je izrazio mišljenje da bi takav sporazum organski dopunio i ojačao postojeći sistem ekonomskog pritiska na Rusiju. Donald Tramp je, kako prenosi „Financial Times“, izrazio interesovanje za ovu tačku „Plana pobjede“, a republikanski senator Lindzi Grejem je izjavio da bi ukrajinska nalazišta rijetkih zemnih minerala mogla postati strateško dobro. Predsjednik Volodimir Zelenski je već ove jeseni razgovarao o ovom pitanju sa Donaldom Trampom.

Rijetki metali imaju jedinstvena svojstva, što ih čini nezamjenjivim u visokotehnološkim industrijama, uključujući proizvodnju elektronike, baterija, magneta, lasera i moderne vojne opreme. Ukrajina ima rezerve litijuma – oko trećine dokazanih u Evropi; rezerve grafita – među 5 vodećih zemalja; rezerve titanijuma – među prvih 10 zemalja; nalazišta rude uranijuma – zauzima prvo mjesto u Evropi i 11. u svijetu. Ukrajina takođe ima rezerve drugih kritičnih sirovina: mangana, gvožđa, zlata, olova, cinka, kobalta, nikla, bakra, cirkonijuma itd.

Piše: Oleksandr Levčenko