Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić kazao je u razgovoru za Gradski portal da situacija sa vodosnabdijevanjem u Crnoj Gori postaje sve kompleksnija. Ističe da su pred Regionalnim vodovodom brojni izazovi do obezbjeđivanja dugoročne sigurnosti vodosnabdijevanja.

Lakušić navodi da je neophodna dugoročna strategija koja uključuje i prilagođavanje na klimatske promjene. Upozorio je i da su rezerve vode pod velikim pritiskom, te da građani moraju da razumiju ozbiljnost situacije. Poručuje i da su nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska iz korita Morače mogle dovesti do trajne degradacije vodoizvorišta, smanjenja vodostaja i zagađenja vodenog toka Morače, navodeći da je u fazi planiranja izgradnja trajne brane na rijeci Morači.

Period stabilnog poslovanja

Lakušić navodi da se Regionalni vodovod danas nalazi u periodu stabilnog poslovanja, te da Odbor direktora kontinuirano radi na usmjeravanju ka razvojnim projektima koji garantuju perspektivni održivi razvoj.

„To se prije svega odnosi na obezbjeđivanje dugoročne stabilnosti u snabdijevanju nedostajućih količina vode opština na Crnogorskom primorju. Stvaramo uslove za unapređenje infrastrukture, obezbjeđenje dodatnih količina vode, implementaciju novih tehnologija u procese distribucije i optimizacije smanjenja gubitaka vode. U velikoj mjeri imamo redovno i kvalitetno snabdijevanje vodom. Međutim, izazovi su prisutni, naročito u periodima povećane potražnje i potrošnje ili nepredviđenih okolnosti. Ipak, zahvaljujući investicijama u infrastrukturu i stalnoj modernizaciji sistema, trudimo se da minimiziramo rizik od smanjenja količine distribuirane vode. Kako bi opravdali povjerenja u Regionalni vodovod kao stabilni sistem, činimo sve da u svakom trenutku, budemo spremni da reagujemo i rješavamo eventualne izazove na najbolji mogući način“, kazao je Lakušić.

Situacija sa vodosnabdijevanjem postaje sve kompleksnija

Prema riječima Lakušića, situacija sa vodosnabdijevanjem u Crnoj Gori postaje sve kompleksnija, dominantno usljed klimatskih promjena koje donose suše i visoke temperature ali u velikoj mjeri, kako navodi, i usljed antropološkog uticaja i neadekvatnog odnosa prema zaštiti životne sredine.

„Prisutni su problemi i u organizaciji na utvrđivanju i otklanjanju gubitaka na mreži u vodovodnim preduzećima, racionalna potrošnja, zamjena stare mreže itd. Iako je Crna Gora prirodno bogata vodnim resursima, sa brojnim rijekama, jezerima i izvorima, razvoj turizma, povećanje broja stanovnika u crnogorskim primorskim opštinama, sve duži periodi suše, nestabilne i neravnomjerne padavine i visoke ljetnje temperature, dovode do povećane potrošnje vode u trenucima kada je najmanje ima iz prirodnih
vodnih tokova i izvora“, objašnjava Lakušić.

U toku projekat izgradnje novog cjevovoda za primorje

Navodi da Regionalni vodovod uspijeva adekvatnim održavanjem i investiranjem u sistem da održi infrastrukturu u visoko funkcionalnom stanju.

„Stabilnost snabdijevanja, posebno je izazov tokom ljetnjih meseci. Svjesni te činjenice, i značaja Regionalnog vodovoda za turističku privredu Crne Gore i razvoj crnogorskih primorskih opština činimo sve napore da u skladu sa mogućnostima obezbijedimo dodatne količine vode u odnosu na trenutno smanjenu izdašnost izvorišta Bolje sestre tokom ljetnjih mjeseci. U toku je projekat izgradnje novog cjevovoda kojim će se povećati količina vode prema opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi. Iako suočeni sa različitim konceptima razvoja regionalnog vodosnabdijevanja, Regionalni vodovod će istrajati u namjeri da u najskorijem periodu obezbijedi vode koliko nedostaje crnogorskim opštinama tokom ljetnjih mjeseci“, kazao je Lakušić.

Podsjeća da uzrok problema sa vodosnabdijevanjem nije dominantno klimatski faktor, već su tu i
problemi u oblasti upravljanja vodama, ugroženost vodoizvorišta zbog eksploatacije pijeska i šljunka.

„Zbog ovih faktora, Crna Gora i Regionalni vodovod kao značajan dio u porcesu vodosnabdijevanja vode politiku održivog razvoja, kroz odgovorno upravljanje i investicije u modernizaciju sistema. Angažovanjem sopstvenih sredstava, uz podršku i razumijevanje Vlade Crne Gore, učešćem u međunarodnim projektima, strateški ulažemo u očuvanje i zaštitu vodnih resursa, usmjeravanje strategija lokalnih vodovodnih preduzeća ka smanjenju gubitaka i sinergijskom djelovanju, osnaživanju lokalnih zajednica o odgovornom korišćenju vode i smanjenju gubitaka. U tom kontekstu, Regionalni vodovod, uz podršku svih vladinih institucija i partnera, ima zadatak da sprovodi efikasne mehanizme za obezbjeđivanje urednog, kvalitetnog i kontinuiranog sistem snabdijevanja kako bi se obezbijedila održivost i kvalitet usluge u budućnosti“, naveo je Lakušić.

Velike posljedice zbog nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska iz korita Morače

Eksploatacija šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače imala je ozbiljan i dugoročno negativan uticaj na stanje u Regionalnom vodovodu, što potvrđuje i Lakušić.

„Posebno u pogledu izdašnosti izvorišta Bolje sestre, koje je ključ za razvoj crnogorskih primorskih opština, ali i razvoja turizma Crne Gore. Ove aktivnosti, sprovođene bez adekvatnog nadzora, mogle su
dovesti do trajne degradacije vodoizvorišta, smanjenja vodostaja i zagađenja vodenog toka rijeke Morače, ugroženost Nacionalnog parka Skadarsko jezero“, upozorio je Lakušić.

Rijeka Morača bila je direktno ugrožena zbog nelegalne eksploatacije, što je, kako ističe, moglo imati ozbiljne posljedice za vodosnabdijevanje, kvalitet vode, i biodiverzitet u ovom ekosistemu.

„Ako bi se nastavilo sa ovakvim aktivnostima, bili bismo suočeni sa daljim uništavanjem prirodnih barijera koje štite vodne resurse“, kazao je Lakušić.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući kontinuiranoj aktivnosti Regionalnog vodovoda protiv nelegalnih
eksploatatora šljunka i intenzivnim naporima za pravnu i ekološku zaštitu, uspjeli su da se, u velikoj mjeri, zaustavi ova aktivnost.

„Preduzete su brojne pravne i administrativne mjere, a povećan je i nadzor nad eksploatacijom. Iako, u ovom trenutku, nijesu potpuno eliminisane sve aktivnosti koje negativno utiču na korito Morače, možemo reći da su svedene na minimum, a snaga institucija i lokalne zajednice u zaštiti vodnih resursa je znatno ojačana i djelotvornija. Ovo je važan korak, ali dugoročno je ključno nastaviti sa implementacijom održivih praksi upravljanja vodama, koje podrazumijevaju zaštitu izvorišta, odgovornu eksploataciju i redovan monitoring. Samo tako možemo obezbijediti sigurnost vodosnabdijevanja i očuvanje prirodnih resursa za buduće generacije“, istakao je Lakušić.

U fazi planiranja izgradnja trajne brane na rijeci Morači

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda navodi da je u fazi planiranja izgradnja trajne brane na Morači, ali da iz brojnih razloga nije poznato kada bi taj projekat mogao biti realizovan.

„Izgradnja trajne brane na rijeci Morači je izuzetno važan i kompleksan infrastrukturni projekat, koji je već neko vrijeme u fazi planiranja, ali konkretni rokovi za početak i završetak izgradnje zavise od brojnih faktora, uključujući ekonomske i tehničke izazove, kao i zaštitu životne sredine. Cijena ovog projekta je veoma visoka, jer podrazumijeva ne samo izgradnju brane, već i sve prateće infrastrukturne i ekološke aktivnosti, izgradnju nasipa, sistema za upravljanje vodama, ekološki monitoring kako bi se očuvala priroda i biodiverzitet u ovom području. Iako su inicijalni planovi postojali već duže vrijeme, uslovi za njegovu realizaciju zavise od obezbjeđivanja potrebnih finansijskih sredstava i izgradnje potrebnih tehničkih kapaciteta. Takođe, projekat mora proći kroz rigorozne ekološke i regulatorne procese, koji mogu trajati dugo“, kazao je Lakušić.

Uprava za vode je prezentovala aktivnost u saradnji sa Svjetskom bankom koja je podržala projekat izgradnje brane na rijeci Morači. Svjetska banka kao finansijski partner, objašnjava Lakušić, pruža tehničku i stručnu podršku u fazama pripreme, izrade studija izvodljivosti, analize uticaja na životnu sredinu i socijalnih istraživanja, kako bi projekat bio u skladu sa međunarodnim standardima.

„Projekat izgradnje brane na Morači biće složen, i zahtijeva pažljivo planiranje i implementaciju, ali saradnja sa Svjetskom bankom, koja ima iskustva u sličnim projektima širom svijeta, povećava šanse za uspješan završetak i postizanje željenih rezultata“, ističe Lakušić.

Brojni izazovi do obezbjeđivanja dugoročne sigurnosti vodosnabdijevanja

Crna Gora je, kaže Lakušić, preduzela značajne korake u poboljšanju upravljanja vodnim resursima, sa
ciljem stabilizacije vodosnabdijevanja, naročito u svijetlu izazova koje donose klimatske promjene, privredni i društveni razvoj.

„Iako su postignuti određeni uspjesi u modernizaciji infrastrukture i implementaciji novih tehnologija, pred Regionalnim vodovodom još stoje brojni izazovi koji moraju biti riješeni kako bi se obezbijedila dugoročna sigurnost vodosnabdijevanja. Sprovodeći politiku vlade Crne Gore, uz podršku resornog Ministarstva sigurni smo u uspjeh i ispunjenje naše misije“, poručio je Lakušić.

Neophodna dugoročna strategija prilagođavanja na klimatske promjene

Podsjeća da su značajna ulaganja učinjena u modernizaciju vodovodne infrastrukture.

„Projekti proširenja cjevovoda, unapređenje sistema distribucije vode, kao i uvođenje naprednih sistema za monitoring gubitaka, značajno su unaprijedili sistem vodosnabdijevanja. Jedan od najvećih izazova za budućnost vodosnabdijevanja Crne Gore jesu već pomenute klimatske promjene. Ako se adekvatno ne pripremimo, ove promjene mogu ugroziti stabilnost vodosnabdijevanja, naročito u područjima koja već sada imaju problem sa vodosnabdijevanjem tokom ljetnjih mjeseci. Da bi se ublažio ovaj problem, neophodno je da Crna Gora razvije dugoročnu strategiju koja uključuje prilagođavanje na klimatske promjene. To podrazumijeva investicije u sisteme za akumulaciju vode, bolje upravljanje resursima, smanjenje gubitaka u lokalnim sistemima, zaštitu izvorišta, kao i implementaciju novih tehnologija koje omogućavaju efikasnije upravljanje postojećim resursima“, istakao je Lakušić.

Kako dalje navodi, još jedan od izazova je uticaj intenzivnih i povremeno nesinhronizovanih privrednih aktivnosti i neusklađenih sa zaštitom životne sredine, vodnih tokova i podzemnih voda.

„Ove aktivnosti su ugrožavale kvalitet vode, ali i smanjivale kapacitete vodoizvorišta. Na sreću, reakcija vladinih institucija i građanskog sektora dale su rezultate – ove aktivnosti su značajno smanjene, ali još uvijek postoji potreba za kontrolama i primjenom zakonskih mjera zaštite vodnih resursa. Jačanje koordinacije između različitih sektora, kao što su poljoprivreda, turizam, industrija i urbanizam su, takođe, jedan od zadataka koji traže brzo i koordinirano djelovanje. Ne treba nikako podcijeniti i značaj potrebe unaprijeđenja zakonske regulative i na osnovu zakonskih normi obezbijeđivanje adekvatnih institucionalnih mehanizama za zaštitu vodnih resursa. Potrebno je, jačanje svijesti i ulaganje u edukaciju građana za odgovornu potrošnju vode. Potrebna je jačanje lokalnih vodovodnih preduzeća u infrastrukturu i tehničko-tehnološki razvoj, resurse. Kroz ovakve inicijative, Crna Gora može dugoročno osigurati stabilnost vodosnabdijevanja, zaštitu svojih vodnih resursa i siguran privredni i društveni razvoj.
Samo uz odgovornu politiku i odgovorno upravljanje resursima, Regionalni vodovod i država mogu izbjeći potencijalne probleme i obezbijediti sigurno i kvalitetno snabdijevanje vodom za period koji je pred nama“, kazao je Lakušić.

Pred Regionalnim vodovodom značajni izazovi

Najavljuje da će se Regionalni vodovod u narednim godinama suočiti sa značajnim izazovima koji će oblikovati njegov rad i uticati na stabilnost vodosnabdijevanja u zemlji.

„Potreba za obezbjeđivanje dodatnih količina vode u ljetnjim mjesecima i modernizacija infrastrukture biće u fokusu svih budućih aktivnosti. Racionalizacija poslovanja će se ostvarivati i kroz investiranje u solarne i hidro izvore proizvodnje struje. Planira se uvođenje savremenih tehnologija u upravljanju sistemom. Regionalni vodovod se suočava i sa izazovima iz prethodnog perioda koji utiču i na sadašnje poslovanje, ali svojim upravljanjm preduzimaju se mjere kako bi se izbjegli budući problemi. Regionalni vodovod je formiran od strane Vlade na konceptu samostalnog finansiranja investicija i razvojnih projekata, a za koje ima odgovarajuće prihode obezbijeđene kroz zakonsku regulative. Međutim, brojni krediti iz prethodnog perioda nijesu obezbijedili i pripremili regionalni vodovodni sistem na drastičan pad izdašnosti vodoizvoršta Bolje sestre“, pojašnjava Lakušić i dodaje:

„Radićemo na sinhronizaciji aktivnosti Regionalnog vodovoda i preduzeća za vodosnabdijevanje na Crnogorskom primorju. Regionalni vodovod će raditi na izgradnji postrojenja za filtraciju vode čime će se uz vodu iz izvorišta Bolje Sestre obezbijediti dodatno povećanje kapaciteta vode za 500 l/sec u ljetnjim mjesecima. Izvršiće se i dodatno prilagođavanje sistema cjevovoda za distribuciju, unapređivanju mreže
rezervoara na mjestima preuzimanja vode iz regionalnog vodovodnog sistema. Projekat izgradnje novog cjevovoda je uveliko u toku, i odvija se u sklopu radova na bulevaru na potezu Jaz – Tivat, a dodatne količine vode će se obezbjeđivati sukcesivno kroz dopunu na postojeću izdašnost vodoizvorišta Bolje Sestre“.

Prethodna vlast nije adekvatno planirala zaštitu vodoizvorišta

Lakušić ističe da prethodno rukovodstvo, tokom vladavine DPS-a, nije u potpunosti odgovorilo izazovu sa kojima se Regionalni vodovod suočava, kada je u pitanju nelegalna eksploataciji u koritu Morače i padu izdašnosti izvorišta “Bolje sestre”.

„Prethodna vlast nije adekvatno planirala zaštitu vodoizvorišta, što je omogućilo nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače. Ove aktivnosti su ozbiljno ugrozile kvalitet vode i smanjile kapacitet vodoizvorišta“, kazao je Lakušić.

Takođe, zapošljavanje je, kako navodi, često bilo zasnovano na političkoj podobnosti, što je dovelo do smanjenja profesionalnih standarda i sposobnosti zaposlenih da se nose sa razvojnim izazovima.

„Da bi se izbjegle greške iz prošlosti i stvorila stabilna osnova za budući razvoj, neophodno je da novo rukovodstvo Regionalnog vodovoda prepozna ključne izazove i preduzme odgovarajuće korake. To uključuje ne samo zaštitu izvorišta “Bolje sestre” i modernizaciju infrastrukture, već i izradu jasne strategije koja će obuhvatiti sve segmente upravljanja vodama. Takođe, važna je i edukacija građana o odgovornoj
potrošnji vode, kao i dalje ulaganje u tehnologiju i inovacije koje će omogućiti bolju efikasnost u snabdijevanju Crnogorskog primorja“, poručuje Lakušić.

Lokalna preduzeća da preduzmu ozbiljne napore na modernizaciji infrastrukture

Iako je u prošlosti važila za vodom bogatu zemlju, trenutna situacija, upozorava Lakušić, zahtijeva oprez i
odgovorno ponašanje svih institucija i građana, kada je u pitanju korišćenje vode.

„Lokalna vodovodna preduzeća treba da preduzmu ozbiljne napore na modernizaciji infrastrukture, praćenju i racionalizaciji potrošnje, kao i utvrđivanju i smanjenju do potpune eliminacije gubitaka, definisanju zona prioritenih potrošnji, razvoja mreže rezervoara, zone sanitarnih zaštita izvorišta i što se, takođe, ne smije zanemariti obezbjeđivanju da svaki građanin na prostoru lokalnih zajednica i države Crne Gore ima pristup pijaćoj vodi“, istakao je Lakušić.

Rezerve vode pod velikim pritiskom, građani moraju da razumiju ozbiljnost situacije

Poručuje da bi trebalo ozbiljno razmatrati racionalno korišćenje vode, naročito u periodima godine kada su njene količine ograničene.

„Uz pozive nadležnih da racionalno trošimo vodu kako bismo izbjegli restrikcije, jasno je da su rezerve vode pod velikim pritiskom. Suše i rastuća potrošnja tokom ljetnjih mjeseci dodatno opterećuju sistem, te je važno da građani razumiju ozbiljnost situacije“, navodi Lakušić.

Podsjeća i da je Crnogorsko primorje, kao nosilac razvoja turizma u Crnoj Gori, u velikoj mjeri zavisno od stabilnog snabdijevanja vodom.

„Regionalni vodovod, koji snabdijeva ovaj region, predstavlja ključnu infrastrukturnu kariku koja omogućava da se život i privreda razvijaju. U svijetlu stanja vodnih resursa, stabilnost ovog sistema postaje još važnija. Bilo kakav problem u funkcionisanju Regionalnog vodovoda mogao bi imati ozbiljne posljedice po svakodnevni život građana, turizam, ali i samu privredu primorja i države Crne Gore. Regionalni vodovod Crnogorskog primorja nije samo važan za distribuciju pijaće vode, već čini temelj za brojne ključne sektore. Prvenstveno, turizam, koji je osnovna privredna grana Crnogorskog primorja, investicioni razvoj i kvalitet života građana zavisi od stabilnog snabdijevanja vodom. Ljetnja turistička sezona, kada je broj posjetilaca najveći, dovodi do povećane potrošnje vode, a ukoliko dođe do problema sa snabdijevanjem, to bi moglo izazvati nezadovoljstvo turista i negativno uticati na turističku ponudu. To bi, s druge strane, moglo značiti smanjenje prihoda od turizma za građane, privredu, lokalne zajednice i Crnu Goru“, kazao je Lakušić.