Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja, Nemanja Laković kazao je u emisiji “Epicentar” na Gradskoj RTV da će ova kompanija zbog remonta TE Pljevlja ostati bez oko 48 miliona eura planiranih prihoda, što će biti veliki finansijski deficit. Laković poručuje i da su brojne aktivnosti usmjerene na tome da se lakše prevaziđe ovaj period i kompletna naredna godina koja će biti, kako je rekao, posebno izazovna za čitav energetski sektor.

On navodi da je stanje u ovoj kompaniji stabilno, te da će godinu završiti sa pozitivnim rezultatom.

„Prema sadašnjim projekcijama, do kraja godine trebalo bi da ostvarimo dobit u okviru oko 15 miliona eura, što je na nivou ove godine. Kada shvatimo da smo ove godine, uporedo radili investicione radove na koritu rijeke Ćehotine, koji će do kraja godine biti izvedeni u iznosu od 3,5 miliona eura i kada ulkališemo da je remont termoelektrane trajao mjesec duže, što je rezultiralo još jednom manjom fakturom prema Rudniku uglja Pljevlja, vidimo da bi dobit premašila 20 miliona eura“, kazao je Laković.

Kada se bude isključila termoelektrana, Rudnik uglja će, kaže Laković, biti u velikom finansijskom deficitu.

„Za osam mjeseci, tokom kojih će biti remont termoelektrane, rudnik bi prihodovao nekih 48 miliona eura. Sada tog prihoda neće biti“, objašnjava Laković.

Ističe da će naredna godina biti veoma izazovna za čitav energetski sektor.

„Imaćemo interventni uvoz struje za narednu godinu, a imaćemo zastoj termoeletrane i Rudnika uglja Pljevlja. Obavili smo sve pripremne radove da rudnik što više prihoduje preko svojih drugih grana koje postoje u rudniku. Otvorićemo široku potrošnju, prodaju na maksimum koji nam budu dozvoljavale naše rezerve uglja. Nadam se da ćemo u tom periodu povećati prihod od prodaje širokoj potrošnji“, kazao je Laković.

Priča oko pravedne tranzicije, kako kaže, inicirala je da naprave kompletan plan transformacije rudnika, gdje će sve sektore izbaciti na tržište.

„Jedan od tih sektora, koji je formiran, je građevinska grupa rudnika. Počeli smo ugovaranje poslova direktno sa EPCG, a napravljen je i izlazak na tržište“, naveo je Laković.

Podsjeća da su prošle sedmice potpisali ugovor sa stečajnim upravnikom „Vektre Jakić“ o zakupu asfaltne baze u Pljevljima za koju su, kako je rekao, zainteresovani za kupovinu. Najavljuje da su pregovorima sa Elektroprivredom, te da će uskoro potpisati ugovor o rekultivaciji polja Krupac u Nikšiću. Plan je, kako navodi, da se svi sektori rudnika izbace na tržište.

„Pokrenućemo proizvodnju HTZ opreme (zaštitna sredstva na radu), koju i mi koristimo i nabavimo 800.000 eura takve opreme. Ako bi to uzeli na tržište cijelog energetskog sistema, to bi bila prva fabrika koju ćemo pokrentu za proizvodnju HTZ opreme. Pokrenuli smo proces sertifikacije naše laboratorije unutar rudnika koji ima opremu vrijednu preko milion eura, a koja može da ispituje i kvalitet vazduh. Takođe, pokrenuta je služba obezbjeđenja kako bi dobili dozvolu da radimo eksterno. Sve naše kapacitete upotrijebićemo kako bi u periodu zastoja napravili što veći prihod, kako bi ublažili udar od ekološke rekonstrukcije“, kazao je Laković.

Navodi da su poslali predlog ugovora EPCG, kako bi do kraja godine potpisali novi četvorogodišnji ugovor o prodaji uglja, te da bi na taj način imali priliku da avnansno povlače sredstva od EPCG.

Cilj je, kako kaže, da se otvori što više nezavisnih firmi unutar Rudnika uglja Pljevlja, imajući u vidu da se Crna Gora sve više približava datumu za gašenje TE Pljevlja, koje je predviđeno zelenom tranzicijom.

Laković kaže da još nije poznat datum konačnog gašenja TE Pljevlja.

„Pominjalo se da će 2041. biti predložena kao godina gašenja, ali to je ipak visoka politika, koja će se rješavati na mnogo višem nivou. Bitno je da svi shvate koji je značaj Rudnika uglja i TE za Crnu Goru, a ne samo za energetski sektor. To će se najbolje vidjeti naredne godine. Prema nekim analizama u posljednjih pet godina sistem Rudnik uglja – Termoelektrana je po tržišnim cijenama proizveo struje u vrijednosti od 840 miliona eura. Kada to uzmemo u obzir, jasno je da se tom slučaju mora pristupiti pažljivo“, poručio je Laković.

Ističe da je izmještanje korita rijeke Ćehotine, koje kasni više od pet godina, izuzetno značajno za rudnik, te da ukoliko se ne izmjesti do kraja novembra 2025, Crna Gora može ostati bez uglja.

Otvaranjem novih manjih kompanija, prilika je, kaže Laković, za otvaranje novih radnih mjesta, navodeći da već sada nedostaje radne snage, a da u administraciji postoji određeni višak zaposlenih.

„Ne želimo da otpuštamo ljude, već da budu uposleni na realnim radnim mjestima gdje će zarađivati svoju platu i praviti dodatni prihod kompaniji“, kazao je Laković.

Prema njegovim riječima, najveći izvor zagađenja u Pljevaljima su individualna ložišta, te da je činjenica da ljeti, kada rade rudnik i termoelektrana u Pljevljima nema zagađenja.

Laković navodi da je nevjerovatno da do sada nijedna Vlada nije realizovala projekat toplifikacije kako bi se riješila ekološka katastrofa koja se dešava zimi kada se, kako kaže, topla voda iz termoelektrane prosipa u jezero.

Podsjeća i na plan za oporavak Pljevalja.

„Situacija u Pljevljima je alarmantna. Za 30 godina izgubili smo preko 20.000 stanovnika. Pljevlja su bila nepravedno zapostavljena, a koliko doprinose Crnoj Gori, smatramo da moramo da ispravimo tu nepravdu“, poručuje Laković.

Poziva Elektroprivredu Crne Gore da potpiše ugovor sa Opštinom Pljevlja gdje bi se garantovala povlašćena cijena grijanja. Navodi da su na taj način pojedini gradovi u regionu riješili problem grijanja na ugalj, odnosno prelazak na druge vidove grijanja.