Sa aspekta poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, mjere organa vlasti koje ograničavaju pravo na privatnost mogu biti opravdane između ostalog u cilju zaštite javnog zdravlja, ocijenio je za „Dan“ eskpert za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović. Ipak, ističe da mjere moraju biti nužne, proporcionalne, da imaju svrhu i odgovaraju namjeni. Govoreći o vakcinaciji, Lacmanović ističe da građani ne mogu biti uslovljavani, ni primoravani da se imunizuju, te da poslodavci nemaju pravo da sankcionišu radnike na bilo koji način ukoliko nisu primili vakcinu.

– Sa aspekta zaštite ličnih podataka, odnosno prava za zaštitu privatnosti, može se smatrati opravdanim interesovanje poslodavca da li je zaposleni vakcinisan ili ne, međutim, zaposleni ne smije trpjeti nikakve štetne posledice ukoliko nije prihvatio imunizaciju. U najkonkretnijem smislu poslodavac od zaposlenog može tražiti da poštuje epidemiološke mjere, poput nošenja maske, držanja distance i slično, sve drugo bi bilo vrlo upitno sa aspekta zaštite ljudskih prava i sloboda – kaže Lacmanović i dodaje da umjesto nametnutih odluka i mjera, nadležnima iskreno preporučuje da intenzivnije rade na podizanju svijesti o potrebi vakcinacije.

– Ukoliko nekom znači moj stav o ovom pitanju, pozivam sve da se vakcinišu, ali to ne znači da dajem za pravo onima koji za to nemaju pravni osnov da znaju da li sam ja to uradio ili ne – kazao je Lacmanović.

On podsjeća da Konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda u članu osam, koja štiti pravo na privatnost, propisuje jasno ograničenje tog prava između ostalog i u svrhu zaštite javnog zdravlja. Slična rješenja, kako ukazuje, imamo i u članu 10 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

– Uprkos tome, utisak je da pojedine mjere ma koliko bile opravdane nisu na najbolji način formulisane, a još je manje obezbijeđena zaštita podataka do kojih se dolazi njihovom primjenom. Nadležni organi koji kontrolišu rad privrednih društava, pravnih lica, preduzetnika imaju pravo da dođu do naših podataka, između ostalog i o tome da i smo vakcinisni ili ne. To naravno podrazumijeva da i oni imaju obavezu da štite naše lične podatke od neovlaštenog pristupa, protivpravnog korištenja, te da ih izbrišu kada prestane potreba za njihovim čuvanjem. U postojećim okolnostima nije jasno definisano ko i po kom pravnom osnovu u, primjera radi ugostiteljskim objektima, ima pravo da dođe do naših ličnih podataka koji spadaju u posebnu kategoriju, a još manje je jasno kako će biti vršena kontrola od moguće zloupotrebe informacija do koje oni dođu. Interesantno je zbog čega ovakve mjere mogu biti biti opravdane, ali i predstavljaju poseban rizik, primjenjuju se prije svega na ugostiteljske objekte, a ne na neka druga mjesta gdje je opasnost od njihovog nepoštovanja mnogo veća. Primjera radi, ovih dana kada su nam, Bogu hvala, plaže pune, gdje je mnogo manja distanca nego u ugostiteljskim objektima. Da li se traže isti uslovi za ulazak na te površine kao i za ugostiteljske objekte – pita Lacmanović.

Ističe da je očuvanje javnog zdravlja društveno opravdan interes, ali mjere koje nam ne daju izbor šta, kako, kuda, s kim i gdje, su vrlo upitne sa aspekta poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda.

– Svjestan sam da će se zdravstvene vlasti pozvati na mjere pojedinih država, čak i EU, ali to nikako ne znači da i njihove odluke ne mogu biti podvrgnute preispitivanju od strane Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava. Takve postupke očekujem i te odluke će biti interesantne. Sve dosadašnje odluke nadležnih organa u suštini ne stavljaju građanima mogućnost izbora. Ovdje se u suštini građanima nameće izbor, odnosno, nema njihove saglasnosti koja bi bila rezultat slobodnog opredjeljenja jer nepristanak uglavnom podrazumijeva štetne posledice po onog koji je donio takvu odluku – ukazuje Lacmanović.