Foto,EPCG: HE Perućica-

Elektroprivreda (EPCG) planira izgradnju više od 2,3 kilometra tunela i kanala kojima bi se spojilo Krupačko i Slano jezero u Nikšiću, iskoristili viškovi vode i smanjili njeni gubici, ali i omogućila veća proizvodnja struje u Hidroelektrani (HE) “Perućica”. Projekat je vrijedan oko 10,5 miliona eura, a procijenjeni rok za izgradnju je tri godine.

Cilj izgradnje ovog sistema je veća iskorišćenost voda iz slivnog područja Krupca, jer često dolazi do njenog prelivanja i gubljenja u u ponorima retenzije Vrtac, a paralelno postoje neiskorišćene količine u Slanom jezeru.

To su “Vijestima” zvanično kazali iz državne EPCG.

“Na tenderu za izbor izvođača koji je otvoren 24. marta 2025. godine nije bilo pristiglih ponuda, pa će postupak biti ponovljen. Procijenjena vrijednost radova je 10.500.000 eura, a predviđeni rok za realizaciju projekta je 36 mjeseci (uzimajući u obzir da se radovi mogu izvoditi jedino pri nižim nivoima u akumulacijama). Voda koja sada preliva procjenjuje se na 29 gigavat časova godišnje, što će nakon povezivanja akumulacija biti na raspolaganju u akumulacijama. Akumulacija Krupac ima zapreminu od 42 miliona kubika, a akumulacija Slano 111 miliona kubika. U svrhu povezivanja akumulacija biće izgrađeno: dovodni kanal dužine oko 450 metara koji se planira graditi na strani akumulacije Krupac u dijelu vrtača koje se nalaze na lokaciji Krupačka jama; ulazna građevina sa zatvaračnicom i komandnom zgradom predviđena je u mjestu Krupačka jama; tunel Krupac – Slano dužine 1.270 metara sa pravcem pružanja sjever – jug, od mjesta Krupačka jama ka mjestu Kuside; odvodni kanal dužine 570 metara počinje od izlaznog portala tunela i povezuje tunel sa akumulacijom Slano”, istakli su iz EPCG i naglasili da bi se izgradili pristupni putevi, i izmjestio dio trase starog puta Trebinje – Nikšić u mjestu Kuside.

Projekat je planiran na izlazu iz Nikšića, odnosno u mjestima Crnodoli i Kuside. Ulazni kanal će biti na Krupcu odnosno u Krupačkoj jami, što će se povezati sa tunelom koji će prolaziti ispod magistralnog puta Nikšić – Vilusi i završavati izlaznim portalom na obali Slanog jezera. Površina koju zahvata projekat je oko 25.000 kvadrata. Ovim projektom će se rješavati i često plavljenje rijeke Zete i povećati instalisana snaga HE Perućica sa sadašnjih 307 na 365,5 megavata.

Iz EPCG su naveli da su Agenciji za zaštitu životne sredine u maju prošle godine podnijeli Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, te da su na tu prvu verziju stigli komentari Komisije za ocjenu, nakon čega su dokument dopunili. Inovirani Elaborat su podnijeli krajem prošle godine, a dokument je dobio zeleno svjetlo Agencije u martu ove godine.

U Elaboratu se navodi da će povezivanje Krupca i Slanog smanjiti variranje vodostaja obje akumulacije, jer će funkcionisati po principu spojenih sudova, odnosno da će se dio vode koja preliva preko brane upravljanjem prevela u akumulaciju Slano, dok se sad gubi na ponorima u retenziji Vrtac. Ističe se da će tunel biti širok oko četiri metra, a kanali do pet metara.

Piše i da je najosjetljiviji dio ovog prostora izvor Poklonci koji ističe na sjeveroistočnom dijelu Krupačkog jezera, te da su u direktnoj hidrauličkoj vezi.

Ističe se da je vodoizvorište od projekta udaljeno oko 2,7 kilometara, ali da su zbog povećanja nivoa vode u Krupcu može doći do povećanja iskorišćenosti izdašnosti bunara izvorišta i obrnuto. Navodi se da projekat ipak neće uticati na izvor Poklonci, jer će se prebacivati samo višak iz Krupca odnosno kada voda dostigne maksimalni vodostaj.

Ovaj prostor je većinom nenaseljen, ali se ističe da se kod početka dovodnog kanala do tunela Krupac-Slano – nalazi jedna kuća. Osim toga, pri izvođenju radova se očekuje standardno zagađenje na gradilištima. “Na lokaciji nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode. U blizini ne postoje predjeli i područja od istorijske, kulturne ili arheološke važnosti. Na predmetnoj lokaciji nijesu zabilježene rijetke biljne vrste čije bi populacije usljed realizacije projekta bile značajno redukovane”, piše u dokumentaciji, a navodi se i da je pri izgradnji tunela moguće miniranje.

Vlada je urbanističko-tehničke uslove za ovaj projekat dala na sjednici krajem septembra 2022. godine.

Perućica radi od 1960. godine

Krupačko i Slano jezero su formirana pregrađivanjem rijeka Moštanice i Opačice, pa je cijelo nikšićko polje suštinski vještački ekosistem.

U Elaboratu se navodi da je površina Krupačkog jezera 5,7 kvadratnih kilometara, da je duboko 12 metara sa dužinom brane od gotovo kilometar i po. Jezero čine vrela Poklonci, Žapica, Krupačko oko, Zmijanac, a ljeti se koristi kao gradska plaža.

Slano jezero ima površino od devet kilometara kvadratnih, branu dugu 1.663 metara a stvoreno je 1950. godine, za potrebe HE “Perućica”, kao i jezera Krupac i Vrtac. Ranija manja jezera su potopljena a zatim su nastala ova tri, koja su međusobno povezana kanalima.

“HE “Perućica” puštena je u pogon 1960. godine, dok je današnju fazu izgrađenosti dostigla 1976. godine. Njen se rad zasniva na korišćenju vodnog potencijala vodotoka u slivu Gornje Zete i visinske razlike od preko 500 metara između Nikšićkog polja i Bjelopavlićke ravnice. U današnjim uslovima nije moguće u potpunosti iskoristiti ove pogodnosti obilja raspoloživih voda i izvanredan energetski pad usljed veoma složenih geoloških uslova i nedostatka akumulacionog prostora”, piše u dokumentaciji.