Takozvani krizni porez od danas više nije na snazi. Vlada je nakon sedam godina primjene odlučila da ga ukine. To znači da će porez na dohodak fizičkih lica iznositi  9% na sve zarade. Pitali smo Ministarstvo finansija da li očekuju manje novca u budžetu zbog ukidanja ove mjere te da li ima prostora za dodatno smanjivanje opterećenja na zarade .

Krizni porez uveden je  2013. godine kao jedna od mjera fiskalne konsolidacije. Postepeno smanjivan sa prvobitnih 15 na 11% na zarade veće od državnog prosjeka. Nakon sedam godina primjene Vlada je  odlučila da ga ukine.

„To u  suštini u praksi znači da nećemo imati veću stopu poreza na dohodak fizičkih lica već se sve svodi na  jednu stopu od 9%“ – kazao je Bojan Paunović iz ministarstva finansija.

Godišnje se po ovom osnovu državnu kasu sliva oko 3 miliona EU , ti iznosi kako kažu Ministarstvo finansija nijesu imali značajniju ulogu u strukturi prihoda.

„Naša očekivanja su da će kompenzacija biti izvršena sa rastom prihoda na drugim kategorijama prihoda tako da kroz povećavanje ekonomske aktivnosti ali takođe i sa pozitivnim efektima drugih mjera fiskalne konsolidacije.“

Paunović podsjeća i da je sredinom prošle godine kada je povećana minimalna zarada smanjen i porez na obavezno zdravstveno osiguranje za dva odsto. Na taj način dodatno je smanjeno opterećenje na zaradu.

„Ovdje treba napomenuti da su javne finansije u Crnoj Gori i dalje u procesu fiskalne konsolidacije. Zašto je to bitno? Iz razloga što ove mjere   imaju direktni negativni uticaj na prihode, budžeta međutim svakako moramo biti svjesni da u cilju  daljeg povećanja konkurentnosti privrede i povećanja zarada građani u Crnoj Gori moramo raditi na smanjenju poreskog opterećenja.“

Iz ministarstva finansija ne isključuju mogućnost da se porezi na zarade dodatno smanje, poručuje da će pratiti prilike u zemlji u okruženju i gledati kada je najbolja prilika da se to i učini.