Do kraja naredne nedjelje dostavićemo Upravi za imovinu sve izvode iz katastra koji se odnose na vjerske objekte u Crnoj Gori. Najveći dio je već dostavljen od naših područnih jedinica, ostalo je još da podatke proslijede Podgorica, Herceg Novi, Kotor i Plužine, kazao je u intervjuu za Vikend novine direktor Uprave za nakretnine Dragan Kovačević.

On je rekao da je, na osnovu podataka koje je Uprava dostavila i kojima raspolaže, jasno je da je najveći broj upisa na Mitropoliju crnogorsko-primorsku obavljen u drugoj polovini osamdesetih i tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

– Uvjeren sam da će se dokazivanje vlasništva nad vjerskim objektima sprovoditi na principijelan način u zakonskoj proceduri. Uprava za nekretnine će sve uraditi da profesionalno i blagovremeno odgovori na obaveze koje proističu iz naše nadležnosti – istakao je Kovačević.

Kovačević podsjeća na proceduru upisa nepokretnosti koja je ustanovljena nakon 1984. godine, kada je stupio na snagu Zakon o izradi katastra nepokretnosti, i pravila koja su tada važila.

– Te 1984. godine Crna Gora prvi put radi svoj katastar, gdje se utvrđuje svojina nad nepokretnostima. Tri godine kasnije 1987. počinje da se primjenjuje uputstvo Republičkog zavoda za geodetske imovinsko-pravne poslove (preteča današnj e Uprave), koji je bio na državnom nivou, pri Sekretarijatu za finansije. Po tom uputstvu definisano je kako se upisuju pojedine nepokretnosti, a razlog za njegovo donošenje bio je, koliko mi je poznato, neujednačenost prilikom upisa. Tada je preporučeno da se svi pravoslavni vjerski objekti upisuju na Mitropoliju crnogorskoprimorsku, svi islamski vjerski objekti na Islamsku zajednicu u Crnoj Gori, a svi katolički objekti na Barsku biskupiju, odnosno i Biskupski ordinarijat Kotor – podsjeća Kovačević.

On je rekao da je imao prilike da pročita u medijima da se, prije nego što je proces dokazivanja vlasništva uopšte započeo, spekuliše o odgovornosti službenika Uprave za nekretnine.

– Sa pozicije koju vršim, a poštujući ustavno načelo prezumpcije nevinosti, ne bih sebi dao za pravo da nagađam o bilo čijoj krivičnoj ili drugoj odgovornosti, budući da se ovim poslovima u državi bave drugi organi i institucije. Ali, kao što sam to uvijek činio, pozivam da upravo ti organi u zakonskoj proceduri utvrde sve činjenice kako se Uprava za nekretnine i njeni zaposleni ne bi neosnovano sumnjičili – istakao je Kovačević.

Naglašava da je period stvaranja podataka veoma bitan, „ali ne u odnosu na prelomne istorijske događaje, već zbog same činjenice što uslovi u kojima se radilo izlaganje podataka na javni uvid, način rada i kontrola podataka koji su pripremani isključivo u analognoj formi, nije mogla biti ni približno na nivou koji se sada primjenjuje zahvaljujući korišćenju savremenih softverskih rješenja, baza podataka i lakše dostupnosti relevantnih podataka“.

On dodaje da su podaci koji su pokazali da su samo dva groblja u Danilovgradu vlasništvo države, a sva ostala u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske, uzburkali javnost. Podaci Uprave za nekretnine pokazali su činjenično stanje i otvorili pitanje upisa nepokretnosti u periodu devedesetih godina prošlog vijeka.

– Neophodno je ukazati na par činjenica. Katastar kao jedinstvena evidencija nepokretnosti teritorije Crne Gore rađen je u postupku koji je podrazumijevao izlaganje podataka premjera na javni uvid i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnosti. Taj postupak započet je 1986. godine i u kontinuitetu traje i danas. Sve do tada, dakle do 1986. godine, postojala su dva pravna sistema evidencije: tapijski sistem (koji se primjenjivao na većem dijelu teritorije) u formi popisnog katastra i tzv. austrougarski zemljišno-knjižni sistem, na Primorju. Nepreciznost prilikom upisa u popisni katastar, a posebno uzimajući u obzir vrijeme izrade premjera i formiranja novog katastra, te indiferentnost imalaca prava da učestvuju u postupku izlaganja u znatnoj mjeri je uticalo na konačan ishod upisane pokretnosti i imalaca prava – naveo je Kovačević.

Sagledati i u kakvim okolnostima je rađena jedinstvena evidencija nepokretnosti

Kovačević kaže da je upis prava u katastar nepokretnosti striktno regulisan Zakonom o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, te drugim zakonima čije se norme odnose na sticanje, prenos, ograničenje, odnosno prestanak stvarnih prava na nepokretne stvari.

– U tom smislu nije ključno praviti distinkciju primjene zakonskih normi u odnosu na određeni istorijski događaj, kakav je nesumnjivo obnova crnogorske nezavisnosti, već je za izvođenje pravilnog zaključka neophodno sagledati u kakvim okolnostima je rađena jedinstvena evidencija nepokretnosti u Crnoj Gori. Danas već imamo savremeniji i stručniji pristup u izradi evidencije nepokretnosti. Treba imati na umu da primjena zakonskih normi ne zavisi od očekivanja. Ja sam uvjeren da će se dokazivanje vlasništva nad vjerskim objektima sprovoditi na principijelan način u zakonskoj proceduri. Uprava za nekretnine će sve uraditi da profesionalno i blagovremeno odgovori na obaveze koje proističu iz naše nadležnosti – istakao je on.

Kako kaže, saradnja Uprave za nekretnine i Uprave za imovinu regulisana je Zakonom o državnoj upravi kojim se uređuju poslovi državne uprave, njena organizacija, prenošenje i povjeravanje poslova, kao i druga pitanja od značaja za vršenje poslova države uprave, a u konkretnom slučaju i Zakonom o državnoj imovini, te procesno Zakonom o upravnom postupku.

– Podsjetiću da je UZN, upravo na osnovu analize kvaliteta podataka katastarskih evidencija i sa ciljem njihovog poboljšanja omogućila da uvidom kroz web aplikaciju eKatastar, svaki korisnik sistema može na brz i efikasan način provjeriti sve informacije vezane za nepokretnosti i pravima na njima i na taj način, uz podnošenje zahtjeva i validne dokumentacije, izvršiti ispravku eventualnih grešaka – zaključio je Kovačević.