Komesarka Evropske unije (EU) za proširenje Marta Kos poručila je da Evropska komisija (EK) očekuje od Crne Gore da prije donošenja bilo kakve odluke o dvojnom državljanstvu potpuno upozna EU sa svojim namjerama.

Ovo proizilazi iz njenog odgovora na pitanje o planovima Evropske komisije u vezi sa prevencijom mogućih rizika za Crnu Goru i EU usljed najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Pitanje je u septembru dostavio evropski poslanik Davor Ivo Stier (HDZ) visokom predstavniku EU za spoljnu politiku Žozepu Borelju, navodeći da bi usvajanje prava na dvojno državljanstvo omogućilo zemljama koje imaju geostrateški interes u Crnoj Gori, da utiču na njene izborne rezultate.

Kos je u odgovoru istakla da bi sve pravne promjene, uključujući izmjene Ustava, trebalo da se temelje na evropskim standardima i sprovode nakon opsežnog postupka savjetovanja i uz što veći međustranački politički konsenzus.

Te bi promjene, kako je navela, trebalo da bud usklađene s očekivanim reformama povezanim s EU, kako je posebno navedeno u Izvještaju o Crnoj Gori za 2024, s ciljem ispunjavanja obaveza Crne Gore u pristupnim pregovorima.

“Komisija očekuje od Crne Gore da prije donošenja bilo kakve odluke, potpuno upozna EU sa svojim namjerama”, navela je Kos.

Ona je rekla da “Komisija pomno prati razvoj te situacije u Crnoj Gori”.

“Prema međunarodnom pravu određivanje uslova za sticanje i gubitak državljanstva u nadležnosti je svake države članice, a predmetna nacionalna pravila moraju biti u skladu s pravom Unije u situacijama na koje se to pravo primjenjuje”, odgovorila je Kos.

Istakla je da bi, kao zemlja kandidatkinja, Crna Gora trebalo da se suzdrži od svih mjera koje bi mogle ugroziti njen strateški put prema EU ili sigurnost Unije, uključujući i korišćenje svojih ovlašćenja za dodjelu državljanstva.

Zahtjeve za izmjenu Zakona o crnogorskom državljanstvu, odnosno primarno uvođenju dvojnog državljanstva sa Srbijom, predstavnici dijela prosrpskog bloka ispostavili su sredinom godine premijeru Milojku Spajiću.

Postojeći akt donijet je 2008. godine i restriktivan je po pitanju dvojnog državljanstva. Prema njemu osoba, uz crnogorsko, može imati državljanstvo druge države ako ga je stekla prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore 3. juna 2006. godine, ili ako s drugom zemljom postoji bilateralni sporazum. Crna Gora takav sporazum nema ni sa jednom državom.

Inicijativu je podržao i premijer Milojko Spajić, kazavši da Crna Gora ne smije da se odriče “svoje djece”. Izjavu da “ima oko 300.000 slučajeva koje bi ovaj zakon trebalo da “prepozna”, kasnije je dopunio najavom da će Vlada na inicijativu Skupštine raditi na izradi zakonodavnog okvira koji bi uspostavio sistem dvojnog državljanstva, po ugledu na zemlje EU.

Političari poput predsjednika Albanske alternative i ministra u Vladi Nika Đeljošaja, oštro se protive takvim inicijativama, upozoravajući da bi one mogle promijeniti nacionalnu strukturu Crne Gore i dovesti do ozbiljnih političkih tenzija.

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković rekao je ove sedmice da iza penzionisanja sutkinje Ustavnog suda, koje je nazvao “ustavnim pučem”, stoji namjera da se izmijeni zakon o državljanstvu.

“Ono što imaju za cilj je donošenje zakona o crnogorskom državljanstvu i ovaj puč ima cilj da se formira Ustavni sud koji će raditi po nalozima većine. Odgovornost za ovo što se desilo i što će se dešavati snose Spajić i (predsjednik Supštine Crne Gore Andrija) Mandić “, rekao je Živković na konferenciji za medije u parlamentu.

Pitanje koje je postavio Davor Ivo Stier su potpisali i poslanici iz Kluba Evropske narodne stranke (EPP) Michael Gahler (koordinator EPP-a za vanjsku politiku), Milan Zver (Slovenačka demokratska stranka), Matej Tonin (Nova Slovenija – Hrišćanski demokrati) i Tomislav Sokol (Hrvatska demokratska zajednica).

U pitanju se konstatuje kako “smo u današnjem dinamičnom geopolitičkom okruženju svjedoci stalnih pokušaja vanjskog uplitanja u unutrašnje procedure i strukture EU, te zemalja kandidata, s ciljem destabilizacije Evropske unije i njenih temeljnih vrijednosti”.

“Javna rasprava koja je u toku u Crnoj Gori o ideji da se promijeni Zakon o državljanstvu i omogući donošenje odluke o pravu na sticanje dvojnog državljanstva zaslužuje našu pažnju, posebno kada je riječ o evropskom putu Crne Gore, ali i suverenitetu države”.

Napominju da Crna Gora, sa oko 630.000 građana, trenutno zabranjuje izdavanje dvojnog državljanstva, a bilo kakve promjene u tom kontekstu mogle bi imati teške i dugoročne posljedice na procese donošenja odluka i identitet zemlje.

“Posebno zabrinjava činjenica da bi brojčano malo biračko tijelo u Crnoj Gori lako moglo biti nadjačano glasovima novih birača, koji će to pravo ostvariti dobijanjem dvojnog državljanstva”, piše u poslaničkom pitanju u kome se traži od Komisije da konkretnim koracima odgovori na ovu situaciju.

Kos traži hitnu izbornu reformu, skupštinski odbor u blokadi

Kos je saopštila da Komisija očekuje “hitnu” reformu izbornih pravila.

“Komisija očekuje od Crne Gore da hitno donese sveobuhvatnu izbornu reformu kako bi uskladila svoje zakonodavstvo sa evropskim i međunarodnim standardima, uključujući preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS)”, navela je Kos.

Među ključnim preporukama ODIHR-a za unapređenje izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori su sveobuhvatna revizija izbornog zakonodavstva, uključujući finansiranje stranaka, poboljšanje integriteta biračkih spiskova, unapređenje medijskog praćenja kampanje…

Rad skupštinskog odbora za izbornu reformu je trenutno blokiran, jer ga bojkotuje opozicija dok se ne promijeni odluka kojom je penzionisana sutkinja Ustavnog suda.