Predstojeća izborna reforma u Crnoj Gori je jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija, poručio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica.

– Prioritet u izbornoj reformi ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, ističe Koprivica.

Ovo su, kako navodi, najvažniji zaključci nove CDT-ove analize “Izborna reforma kao odgovor na dezinformacije”, koja je nastala u okviru projekta “Doprinos procesu EU integracija”, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), uz podršku Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije.

– Problem uticaja dezinformacija na izborne procese u Crnoj Gori je eskalirao u posljednjih nekoliko godina, kada su dezinformatori na društvenim mrežama i tabloidni mediji ujedinili snage kako bi širili neistinite i senzacionalističke priče, ističe Koprivica.

Najčešće taktike dezinformisanja, ukazuje on, uključuju kreiranje panike putem izmišljenih priča, objavljivanje lažnih istraživanja javnog mnjenja i pristrasno medijsko izvještavanje, koje rezultira objavljivanjem dezinformacija.

– Ovi napori nijesu samo puki pokušaji obmanjivanja – oni predstavljaju ozbiljan napad na demokratski proces, utičući na pravo birača da donose informisane odluke i podrivajući temelje političkog sistema, smatra izvršni direktor CDT-a.

Prioritet u izbornoj reformi, po njemu, treba dati uvođenju reda i transparentnosti u izborne kampanje, a pravila o medijskoj kampanji treba uskladiti sa medijskim zakonima.

– Regulaciju je potrebno proširiti na štampane i online medije, kao i na digitalne platforme i društvene mreže, uz uvođenje obaveza transparentnosti i pravila za učešće trećih strana. Političke partije moraju biti transparentne u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka, ističe Koprivica.

Iz CDT-a predlažu da se razmotri i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je, dodaju, i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja. Dio besplatnog prostora na javnim emiterima treba preusmjeriti na edukativne, informativne i dijaloške sadržaje, uz podsticaje za privatne medije za proizvodnju takvih sadržaja. 

– Potrebno je razmotriti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje. Obavezna edukacija za organe za sprovođenje izbora, policiju i tužilaštva o postupanju u slučajevima govora mržnje, te edukativni programi za političke partije, novinare i društvo, su nužni kao odgovor na dezinformacije. Konačno, izborna reforma može i da podstakne dobrovoljne kodekse političkih subjekata za fer kampanju bez dezinformacija i stranih uticaja, zaključuje Koprivica.

Čitava publikacija dostupna je ovdje.