Na kom nivou je dobrovoljno doniranje organa u našoj državi i koliko se afirmiše ovaj herojski čin, ali i o samom načinu transplantacije bila je Tema Jutra Prve televizije gdje su gostovali Vladimir Dobričanin iz Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Irena Čabarkapa, kao i ispred udruženja hebatologa Crne Gore, Nikola Bakić.

Vladimir Dobričanin je govorio o statusu donorstva organa i transplantacija u našoj zemlji, te koliko je to razvijeno. Dobričanin je mišljenja da je to haotično i da ne postoji kvalitetan zakonski okvir koji je kvalitetan oko same transplantacije, donorstva…

„Nemate registar da se zna koji broj ljudi treba koji organ. Nemate sistematizovanu šemu potencijalnih donora, nemate šemu dobrovoljnih donora. Nemate suštinski zakon o donorstvu ili pravilnik o donorstvu koji će posle proizaći iz toga. Imate nešto napisano i nešto što je primjenjivano ali to nije dovoljno da bismo mi rekli da je Crna Gora spremna za taj program, ne samo da se u njoj transplantacija radi, već i da se šalju u eminentne centra“, kazao je Dobričanin.

Dodaje da ako neko misli da će oni transplantovati pluća ili jetru, to se neće dogoditi i niko tu ne treba da se dovodi u zabludu.

„Da biste prvo naučili da transplantujete jetru morate imati pozamašan broj operacija 30-50 godišnje. Vi za prethodnih 50 godina nemate takve kandidate za transplant jetre. Mi moramo da radimo na međudržavnim ugovorima i da radimo na zakonskom okviru i naročito još jednoj stvari – edukaciji stanovništva šta znači donorstvo“, kazao je Dobričanin.

Dodaje da je na djelu primitivno razmišljanje i needukovanost stanovništva.

„Vidjećete da će ogroman broj ljudi reći – nećete ga meni sjeći, trbuh ili grudni koš, posle smrti, a nesvjesni su koliko je bitno da se iskoriste organi svih nas zbog života nekoga drugog“, kazao je Dobričanin.

Irena Čabarkapa, jedna od osoba kojoj je presađen organ, kazala je da ako krene od toga da je prije 12 godina počela sa dijalizom, a da su bubreg htjeli da joj daju najbliži, ali niko nije bio kompatibilan.

„Kad ste vi svjesni da ćete vi čitavog života biti vezani za aparat, onda se pojavila Bjelorusija. 2019. godine je počela transplantacija u toj zemlji ali nas niko nije obavijestio. Nisam znala kakav je zdravstveni sistem tamo, ali kad sam čula za opciju da mogu da se spasim, ja sam krenula“, kazala je ona.

Čabarkapa navodi da su zamjerili doktorima što ih nisu obavijestili ali i da su djevojci koja je ranije otišla, kazali da je to bila trgovina organima i da ne ide tamo.

„Vrlo je važna edukacija a niko ništa nije pričao a zadnje dvije godine je počelo da se ide u Bjelorusiju. Uz pomoć humanitarnih organizacija uspjeli smo da skupimo novac. Procedura je da pošaljete osnovne nalaze, snimak srca, pluća, ono zbog čega se može izdržati operacija. Kada oni to prihvate čeka se termin. Prolaze se riigorozni pregledi a kad sam prešla preglede, stavljaju vas na listu i mogu da vas pozovu kad god. Oni su nas zvali posle par mjeseci“, kazala je ona.

Dodaje da je već 8 mjeseci transplantirana i da je zahvalna zbog toga.

Nikola Bakić se dotakao teme transplantacije matičnih ćelija i kazao da je transplantacija matične ćelije iz solidnog organa potpuno druga priča.

„Ipak, matična ćelija koja se proizvodi unutar koštane srži svakog čovjeka je jedan perpetum mobile koji je stalno u procesu proizvodnje. Ako je i donor u pitanju, ne može ostati bez te koštane srži. Izvorište toga materijala je dosta bogato i iz tog razloga je jednostavnija procedura. Što se tiče transplantacije matične ćelije, vi uzimate matičnu ćeliju od pacijenta nakon određenog stepena pripreme, pa hemioterapija i vraćanje matične ćelije jer vi vraćate tkivo koje ste uzeli od jednog čovjeka i jedne osobe“, kazao je Bakić.

On dodaje da je Klinički centar završio edukaciju svih kadrova a biohemija je imala osobu koja je bila na edukaciji, isto je i sa transfuziologijom, imaju sjajnu komunikaciju sa mikrobiologijom…

„Bukvalno smo spremni, ali je važna informacija da Ministarstvo zdravlja pruža podršku jer su ti pravni problemi glavna kočnica gdje su svi spremni a ostaje papir koji treba potpisati. Sjednica Vlade je održana samo sa tom jednom tačkom transplantacija matičnih ćelija i čekamo da prvi pacijent uđe u najskorije vrijeme“, kazao je on.

Dodaje da čim prvi put nešto radite u svojoj zemlji, osnovna je stvar da neće biti selektovanja pacijenata.

„Bitno je i da se zna da imate osobe koji žele da ostanu u zemlji i obave liječenje od početka do kraja. Vi ovim zaokružujete priču i pružate pomoć koju je do sada jedino mogao primiti u inostranstvu. Crna Gora će ovim uštedjeti ogromna sredstva, a njih sada mogu iskoristiti da mnoge stvari unaprijede“, kazao je on.