Kolašin ne može da čeka – Ove zime moguće osnježavanje dijela staze

    2 sedmice pre 230 pregleda Izvor: rtcg.me/me.ekapija.com

Foto: Pixabay –

Ski centri u Kolašinu prošle godine nijesu imali nijedan skijaški dan. To se više ne bi smijelo dozvoliti, jer 70% građana radi u turizmu, poručuju nadležni i najavljuju već ove zime osnježavanje dijela staza, piše Televizija Crne Gore.

I dok ovih dana u poznatim skijaškim centrima u Austriji postavljaju najsavremenije uređaje za osnježavanje, u Kolašinu se još uvijek premišljaju i pregovaraju kako obezbijediti bar jedan top za osnježavanje, kako bi skijaški centar mogao da ima makar malo sigurniju zimsku sezonu.

Prvi čovjek grada kaže da je odlučan da se ne ponovi prošla zimska sezona bez snijega, kada su imali samo gubitke.

– Investitor će izgraditi kompletnu infrastrukturu i prateću saobraćajnu. Mi imamo nadzor i poslije toga ona prelazi u naše vlasništvo – kazao je predsjednik opštine Kolašin, Petko Bakić.

Ubrzano se izvode radovi i već je dosta urađeno do izvorišta rijeke Ljevaje, gdje je stalo. Grupa građana već mjesecima ne da dalje.

– Mi uništavamo prirodu. Ovdje turisti dolaze radi prirode, ne dolaze radi hotela – kaže mještanin Milo Grujić i dodaje da nijesu za zatvaranje skijališta.

– Predviđeno je da se sa rijeke Ljevaje uzima 140 litara vode. 110 litara ide za grad, 30 litara ide za hotele koji su na Ski-centrima u 1450 i 1600. Po potrebi, kad se na ski-centrima naprave akumulacije iz kojih treba da se vrši osnježavanje, voda koja ide za grad, a u tom periodu gradu nije potrebna, ona se preusmjerava da puni te akumulacije. To je motor razvoja – kaže prvi čovjek Kolašina.

Kako se sa radovima u dijelu skijališta odmaklo, traže se rješenja da se topovi za snijeg u jednom dijelu staze stave u funkciju ove zime.

– Smatram da bi jednim intenzivnim radom moglo da se jedna mala akumulacija, eventualno dva, tri topa, urade za nekih 40-45 dana – kaže Miličko Bulatović iz Odbora direktora Skijališta Crne Gore.

Kolašin, koji postaje najpoželjniji centar za ulaganja na sjeveru, da bi se održivo razvijao, nema više luksuz da čeka razne pregovore, elaborate ili planove kojih nema od 2008. godine.

Potrebni su mu znanje i pametne odluke, a one mogu dovesti i do povratka mladih, jer uskoro ovdje neće imati ko da radi, osim stranaca koji su već tu.