Južna Amerika najveći je svjetski izvoznik banana, isporučujući oko 6,5 miliona tona godišnje preko mora. Takođe se svrstava među vodeće svjetske proizvođače kokaina, a trgovci drogom su pronašli idealan model za krijumčarenje u kontejnerima sa bananama. Agencija AP ističe da su se u Ekvadoru afirmisali karteli sa Balkana, iz Meksika i Kolumbije, koristeći dolar kao valutu i ​​slabe zakone i institucije, kao i mrežu etabliranih kriminalnih grupa.

Infiltracija trgovaca drogom u industriju koja pokriva oko 30 odsto svjetskih banana doprinijela je talas nasilja u nekada mirnom Ekvadoru. Pucnjave, ubistva, otmice i iznude postali su dio svakodnevnog života, posebno u lučkom gradu Gvajakilu, pacifičkom čvorištu za banane, piše u tekstu AP-a.

„Svako ima odgovornost. Onaj ko ga prevozi, onaj ko ga kupuje, onaj koji ga konzumira“, rekla je Dalija Čang, 59-godišnja stanovnica ekvadorskog lučkog grada Gvajakila, misleći na šverc kokaina. „Svako ima svoju ulogu. Oni su uništili našu zemlju“, dodaje ona.

Zemlja, koja nije veliki proizvođač kokaina, bila je posebno potresena kada je predsjednički kandidat poznat po svom oštrom stavu protiv organizovanog kriminala i korupcije — Fernando Viljavisencio — ubijen nakon završetka predizbornog skupa 9. avgusta. Nekoliko dana prije ubistva, Vilavisencio je optužio ekvadorsku kriminalnu grupu Los Choneros, koju je povezivao sa čuvenim meksičkim kartelom Sinaloa, da je prijetila njemu i njegovom predizbornom timu.

AP ističe da se banane, koje se šalju u Evropu, pakuju na plantažama, stavljaju u kamione koji ih odvoze u ogromna skladišta u oblasti Gvajakila i prebacuju u pomorske kontejnere u pravcu lučkog područja. Zatim brod kreće na sjeveroistok, prema Panamskom kanalu, stiže do Karipskog mora i dalje prelazi Atlantik.

Sa ili bez njihovog znanja, proizvođači, izvoznici, brodarske korporacije, lučki operateri, privatne kompanije za obezbjeđenje, carinski agenti, poljoprivredni službenici, policija i kupci nude mogućnosti koje koriste trgovci drogom.

Neki trgovci ljudima su stvorili lažne kompanije predstavljajući se kao legitimni izvoznici banana, dok su drugi stekli legitimne poslove, uključujući plantaže. Pronašli su kompanije spremne da budu saučesnici u transferu kokaina. Takođe su podmićivali, prijetili ili kidnapovali pošiljaoce i druge radnike kako bi pomogli da se kokain ubaci u pošiljke.

Drugi trgovci ljudima su korumpirali ili zastrašivali policiju, carinske agente, čuvare i lučke radnike da sarađuju ili ignorišu rukovanje kontejnerima u lukama.

Podaci policije pokazuju i da prošle godine u pošiljkama sa bananama nađeno rekordnih 47,5 tona kokaina.

Kokain i banane: Crnogorski slučajevi

Crnogorska policija je početkom 2022. godine pronašla oko 400 kilograma kokaina u magacinu logističkog centra kompanije „Voli“.

Špediter Đoko Drobnjak pušten je na slobodu nakon što je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio odluku da se protiv njega obustavi krivični postupak za šverc 500 kilograma kokaina iz Ekvadora u Crnu Goru, nađenog u magacinu kompanije „Voli“. Drobnjak je bio jedina osoba koja je bila uhapšena nakon pronalaska kokaina. Iako je tužilaštvo pokrenulo krivični postupak protiv njega, slučaj je završen tako što su sve optužbe odbačene a sudovi su odlučili da je Drobnjak nevin.

U avgustu 2021. godine u Podgorici su uhapšeni Budimir i Marina Krstović zbog sumnje da su učestvovali u švercu 1.400 kilograma kokaina takođe zaplijenjenog u kontingentu sa bananama, u naselju Mojanovići u Zeti kraj Podgorice. Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Krstovića, ali su oni oslobođeni optužbi.

Evropska komisija upozoravala je u izvještajima o Crnoj Gori da je šverc kokaina sve veći problem, kao i da je sve veći broj crnogorskih državljana koji su u inostranstvu uključeni u kriminalne operacije krijumčarenja narkotika.