Na tri klinike u Kliničkom centru Crne Gore KCCG, prema najnovijim podacima sa liste čekanja, specijalističke preglede, snimanja i operacije nije ostvarilo 250 građana, od kojih se 200 oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja nalazi na listi čekanja na Klinici za bolesti srca.

Prema riječima građana koji su se obraćali u prethodnom periodu, kod specijalista kardiologa, gastroenterologa i endokrinologa u KCCG nije moguće zakazati pregled u roku od tri mjeseca, zbog velikih gužvi i zahtjeva građana za liječenje, iako je zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano da se prvi specijalistički nalaz mora uraditi u roku od 30 dana.

Pacijent M.N, koji se obratio Danu, ističe da je nakon nekoliko dana bezuspješenih pokušaja da zakaže pregled kod gastroenterologa i odlazakau Urgentni centar, platio pregled u privatnoj ustanovi.

“Nijesam zadovoljan odnosom osoblja Kliničkog centra i načinom na koji tretiraju oboljele koji se svakodnevno javljaju. Iako ima poštenih i dobrih ljekara, njihov rad mora biti bolji. Nekoliko dana nijesam mogao da stojim na nogama od bolova u trbuhu, a nijesam mogao da dođem do pregleda specijaliste”, tvrdi Podgoričanin M.N.

Prema podacima KCCG, najveći broj oboljelih nalazi se na listi čekanja za pregled i operacije na Klinici za bolesti srca (200), gdje su primorani da zbog nedostatka kreveta i kapaciteta pacijente prebacaju na druga odjeljenja. Na čelu te klinike se nalazi Nebojša Bulatović. Na medicinske pretrage u Centru za kardiologiju čeka 160 pacijenata, dok se na listi za operacije u Centru za kardiohirurgiju nalazi 34 osoba. Liječenje na Klinici za onkologiju i radioterapiju čeka osam osoba, i to na Odjeljenju za nuklearnu mecicinu, dok poslije dugo godina nema listi čekanja na zračenje dojki pacijentkinja. Na operativne zahvate i specijalističke preglede na Klinici za ortopediju i traumatologiju čekaju 33 građana, na čijem čelu se nalazi Nikola Bulatović.

Lista čekanja KCCG pokazuje da poslije nekoliko godina nijedan pacijent ne čeka na pregled i operaciju oka na Klinici za očne bolesti. Fond za zdravstveno osiguranje je sklopio ugovore sa sedam privatnih ustanova iz oblasti oftalmologije Dr Lutovac Berane, Dr Jovović, Oftalens Koturović, OKO vmmm, Lens komerc iz Podgorice, Vid, optika Okulus i Dr Marina iz Bara. Prije tri godine na Klinici za očne bolesti na operaciju katarakte i druge intervencije čekalo je preko 800 građana.

Analiza zdravstvene zaštite, koju je uradio Institut za javno zdravlje, pokazuje da Crnoj Gori nedostaje oko 150 ljekara i preko 300 medicinskih sestara, dok postoji neusklađenost između kapaciteta bolnica i iskorišćenosti kreveta, kao i dačetvrtina zaposlenih u bolnicama čine administrativni i nemedicinski radnici. U analizi Instituta za javno zdravlje ističe se da u zdravstvenom sistemu radi 1.616 doktora medicine ili 28 odsto, 489 medicinara s višom školom i 3.493 medicinske sestre i tehničara.

“Obezbijeđenost stanovništva doktorima opšte medicine, specijalistima opšte medicine i specijalistima porodične medicine u Crnoj Gori, prema poslednjim podacima iz 2016. godine, u poređenju sa zemljama regiona i Evropske unije je niska”, navodi se u analizi Instituta.

Raste broj oboljelih, a kreveti neraspoređeni prema potrebama

Iz Instituta upozoravaju da još uvijek nije definisan posteljni fond na akutni i hronični, što će biti potrebno uraditi u procesu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.

“Treba planirati povećanje posteljnog fonda prioritetno za zdravstvenu i palijativnu njegu. Stopa hoslitalizacije u 2017. godini je bila 130,3 i viša je u odnosu na prethodnu godinu. Sa 3,79 postelja na 1000 stanovnika i uz korišćenje kapaciteta od 67,06 odsto (približno kao i u 2016) svakodnevno je u Crnoj Gori bila dnevno slobodna 791 postelja, od ukupno postojeće 2.403. Analizirajući indikatore funkcionisanja opštih bolnica primjećuje se niska iskorišćenost kapaciteta. U strukturi zdravstvenih radnika i saradnika u javnim zdravstvenim ustanovama, a prema stručnom obrazovanju, najviše je zaposlenih s višom i srednjom stručnoi spremoi (62,0 procenta), doktora medicine (26,68 odsto), doktora stomatologije (0,51 procenta), diplomiranih farmaceuta (0,12 odsto), ostalih zdravstvenih radnika i saradnika s visokom stručnom spremom (8,68 odsto)”, ističu iz Instituta.

Izvor: CDM